Josif iz Nazareta, nazvan pravedni Josif, bio je muž Marije, Isusove majke.

Pravedni Josif sa mladencem Isusom (Arheološki muzej, Varna, 1850)
Josif sa malim Hristom (Đovani Domeniko Osnago Muzej Mandraliska).

Josifa naziva Jevanđelje „mužem pravednim“ (Mt 1, 19). Zato mu se i dala od Boga Presveta Deva Marija u zaštitu i dodelila mu se velika čast u domostroju ljudskoga spasenja. Mada je Josif bio od carskoga roda Davidova, ipak je bio skroman drvodelja u Nazaretu. U osamdesetoj godini svojoj uzeo je Presvetu Devu iz hrama Jerusalimskog u svoj dom, a u stotinu desetoj je umro.

Srpska pravoslavna crkva slavi ga 31. decembra po julijanskom, a 13. januara po gregorijanskom kalendaru.

Sveti Josif u pravoslavlju i katoličanstvu uredi

Sveti Josif je svetac koga slave i pravoslavci i katolici. Pravoslavna crkva ga naziva Pravedni Josif, a katolička Sveti Josip iz Nazareta ili Sveti Josip Radnik. Njegov praznik u Srpskoj pravoslavnoj crkvi praznuje se 31. decembra po julijanskom kalendaru, dok ga katolici slave čak dva puta — 19. marta i 1. maja. Bio je to pokušaj Vatikana iz 1955. da se Crkva približi radnicima, ali i da se komunistima oduzme monopol nad Praznikom rada. Inače, tog su sveca 1687. godine redovi i staleži u hrvatskom Državnom saboru proglasili zaštitnikom Kraljevine Hrvatske.[1]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Molitva radnika Sv. Josipu za posao”. B92. 1. 5. 2013. Pristupljeno 8. 4. 2021. 

Literatura uredi

Napomena: Ovaj članak, ili jedan njegov deo, izvorno je preuzet iz Ohridskog prologa Nikolaja Velimirovića.

Spoljašnje veze uredi

  Mediji vezani za članak Pravedni Josif na Vikimedijinoj ostavi