Pribil
Pribil bio je srpski župan začetnik dinastije Pribilovići koji je sagradio manastir Dobrun u Dobrunu blizu Višegrada kao porodičnu pogrebnu crkvu.[1][4][2][3] Ktitor je manastira zajedno sa svojim sinovima, županima Stefanom i Petrom.[1][4][3][5][6][7][8][9][10][11][12][13][14] Slika u prvom delu članka oslikava porodičnu fresku dok slika u nastavku prikazuje više-rangiranog plemića, protovestijara Stana,[1] koji je bio Pribilov očuh.[15]
Pribil | |
---|---|
Grob | manastir Dobrun u Dobrunu blizu Višegrada |
Porodica | |
Supružnik | Boleslava |
Potomstvo | Stefan Pribilović,[1] Petar Pribilović[1][2][3] |
Dinastija | Pribilovići |
Župan | |
Period | tokom 1370-ih |
Naslednik | Stefan Pribilović |
Datum osnivanja manastira nije do kraja utvrđen. Datumi su označeni kao period vladavine kralja Stefana Dušana (pre 1343),[4] 1360—70.[2] i 1370-ih godina.[3]
Dužnosti uredi
U doba kralja, a potom cara Dušana (1331—1345. i 1345—1355) u Dobrunu dužnost čuvara tog dela zapadne granice srpske države je vršio župan Pribil.[4] Pored županskog dvora u tvrđavi gradi između 1340. i 1343. godine manastir. Manastirska crkva je bila skromna, zidana je od kamena i sige, imala je oblik jednobrodne zasvedene bazilike bez kupole. Hram su živopisali vrsni zografi iz južne Srbije.
Posle monašenja župana Pribila (monaško ime Varnava) nasleđuju ga sinovi prvo Stefan a potom Petar, koji je dozidao spoljnu pripratu i riznicu sa severne strane i živopisao ih 1383. godine.[1][2][3]
Porodica uredi
Pribil je sa suprugom Boleslavom imao dva sina:
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ a b v g d đ e ž Milosavljević, Dragiša. Srednjovekovni grad i manastir Dobrun. Dereta, 2006. str. 104. ISBN 978-86-7346-570-8. Pristupljeno 15. 12. 2018. „Bili su to župan Pribil i njegovi sinovi Petar i Stefan i jedna manje poznata ličnost znatno višeg ranga protovestijar Stan koji je kao takav i predstavljen u ktitorskoj povorci u Dobrunu. Verovatno se vremenom...” (jezik: srpski)
- ^ a b v g d Deroko, Aleksandar. Monumentalna i dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji. Naučna Knjiga, 1953. Pristupljeno 15. 12. 2018. „Dobrun, kod Višegrada, sagradio ga je župan Pribil 1360—1370. godine a pripratu župan Petar 1383. godine. Ovaj kraj pripadao je državi kneza Lazara u jedno vreme.” (jezik: srpski)
- ^ a b v g d đ Starinar. Arheološki institut, 1965. Pristupljeno 15. 12. 2018. „Manastir su osnovali župan Pribil i njegovi sinovi sedamdesetih godina 14. veka. Godine 1383. župan Petar, sin Pribilov, prizidao...” (jezik: srpski)
- ^ a b v g Nilević, Boris. Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini do obnove Pećke patrijaršije 1557. godine. Veselin Masleša, 1990. Pristupljeno 15. 12. 2018. „...osnovao župan Pribil u doba kralja Dušana” (jezik: srpski)
- ^ „Manastir Dobrun — RS, Riznica Srpska”. www.riznicasrpska.net. Arhivirano iz originala 15. 12. 2018. g. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- ^ „Manastir Uspenja Presvete Bogorodice u Dobrunu”. www.srpskoblago.rs. Arhivirano iz originala 1. 2. 2018. g. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- ^ „Istorija manastira Dobrun kod Višegrada, Manastiri u Srbiji”. www.manastiriusrbiji.com. Arhivirano iz originala 31. 10. 2018. g. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- ^ „Zid čuda u Dobrunu, Novosti”. www.novosti.rs. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- ^ „Manastir Dobrun, Višegrad turizam”. www.visegradturizam.com. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- ^ „Manastir Dobrun, Upoznaj Srpsku”. www.upoznajsrpsku.com. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- ^ „Manastir Uspenja Presvete Bogorodice u Dobrunu, Atlanta Serbs”. www.atlantaserbs.com. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- ^ „Manastir Dobrun, hiljadugodišnja zadužbina Nemanjića, Srbija Vesti”. www.srbijavesti.rs. Arhivirano iz originala 16. 12. 2018. g. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- ^ „Manastir u Dobrun proslavlja krsnu slavu, Radio-televizija Republike Srpske (RTRS)”. www.rtrs.tv. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- ^ „Manastir Dobrun, Turistička organizacija Republike Srpske”. www.turizamrs.org. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- ^ Kajmaković, Zdravko. Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini. Veselin Masleša, 1971. str. 102. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
Literatura uredi
- Milosavljević, Dragiša. Srednjovekovni grad i manastir Dobrun. Dereta, 2006. ISBN 978-86-7346-570-8. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- Kajmaković, Zdravko. Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini. Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- Nilević, Boris. Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini do obnove Pećke patrijaršije 1557. godine. Veselin Masleša, 1990. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- Deroko, Aleksandar. Monumentalna i dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji. Naučna Knjiga, 1953. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- Starinar. Arheološki institut, 1965. Pristupljeno 15. 12. 2018. (jezik: srpski)
- Manastir Uspenja Presvete Bogorodice u Dobrunu (jezik: srpski)
Spoljašnje veze uredi
- Manastir Uspenja Presvete Bogorodice u Dobrunu na sajtu Mitropolije Dabrobosanske — Srpska pravoslavna crkva (jezik: srpski)
- Manastir Dobrun Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. decembar 2018) na sajtu Riznica Srpska (jezik: srpski)
- Manastir Uspenja Presvete Bogorodice u Dobrunu na sajtu Srpsko blago (jezik: srpski)
- Istorija manastira Dobrun kod Višegrada Arhivirano na sajtu Wayback Machine (31. oktobar 2018) na sajtu Manastiri u Srbiji Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. oktobar 2018) (jezik: srpski)
- Zid čuda u Dobrunu na sajtu Novosti (jezik: srpski)
- Manastir Dobrun na sajtu Višegrad turizam (jezik: srpski)
- Manastir Dobrun na sajtu Upoznaj Srpsku (jezik: srpski)
- Manastir Dobrun na sajtu Turističke organizacije Republike Srpske (jezik: srpski)
- Manastir Uspenja Presvete Bogorodice u Dobrunu na sajtu Atlanta Serbs (jezik: srpski)
- Manastir u Dobrun proslavlja krsnu slavu na sajtu Radio-televizije Republike Srpske (jezik: srpski)
- Manastir Dobrun, hiljadugodišnja zadužbina Nemanjića na sajtu Srbija Vesti (jezik: srpski)