Pribil bio je srpski župan začetnik dinastije Pribilovići koji je sagradio manastir Dobrun u Dobrunu blizu Višegrada kao porodičnu pogrebnu crkvu.[1][4][2][3] Ktitor je manastira zajedno sa svojim sinovima, županima Stefanom i Petrom.[1][4][3][5][6][7][8][9][10][11][12][13][14] Slika u prvom delu članka oslikava porodičnu fresku dok slika u nastavku prikazuje više-rangiranog plemića, protovestijara Stana,[1] koji je bio Pribilov očuh.[15]

Pribil
Freska Pribila sa svojim sinovima, županima Stefanom i Petrom
Grobmanastir Dobrun u Dobrunu blizu Višegrada
Porodica
SupružnikBoleslava
PotomstvoStefan Pribilović,[1]
Petar Pribilović[1][2][3]
DinastijaPribilovići
Župan
Periodtokom 1370-ih
NaslednikStefan Pribilović
Protovestijar Stan, Pribilov zet

Datum osnivanja manastira nije do kraja utvrđen. Datumi su označeni kao period vladavine kralja Stefana Dušana (pre 1343),[4] 136070.[2] i 1370-ih godina.[3]

Dužnosti uredi

U doba kralja, a potom cara Dušana (13311345. i 13451355) u Dobrunu dužnost čuvara tog dela zapadne granice srpske države je vršio župan Pribil.[4] Pored županskog dvora u tvrđavi gradi između 1340. i 1343. godine manastir. Manastirska crkva je bila skromna, zidana je od kamena i sige, imala je oblik jednobrodne zasvedene bazilike bez kupole. Hram su živopisali vrsni zografi iz južne Srbije.

Posle monašenja župana Pribila (monaško ime Varnava) nasleđuju ga sinovi prvo Stefan a potom Petar, koji je dozidao spoljnu pripratu i riznicu sa severne strane i živopisao ih 1383. godine.[1][2][3]

Porodica uredi

Pribil je sa suprugom Boleslavom imao dva sina:

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v g d đ e ž Milosavljević, Dragiša. Srednjovekovni grad i manastir Dobrun. Dereta, 2006. str. 104. ISBN 978-86-7346-570-8. Pristupljeno 15. 12. 2018. „Bili su to župan Pribil i njegovi sinovi Petar i Stefan i jedna manje poznata ličnost znatno višeg ranga protovestijar Stan koji je kao takav i predstavljen u ktitorskoj povorci u Dobrunu. Verovatno se vremenom...  (jezik: srpski)
  2. ^ a b v g d Deroko, Aleksandar. Monumentalna i dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji. Naučna Knjiga, 1953. Pristupljeno 15. 12. 2018. „Dobrun, kod Višegrada, sagradio ga je župan Pribil 1360—1370. godine a pripratu župan Petar 1383. godine. Ovaj kraj pripadao je državi kneza Lazara u jedno vreme.  (jezik: srpski)
  3. ^ a b v g d đ Starinar. Arheološki institut, 1965. Pristupljeno 15. 12. 2018. „Manastir su osnovali župan Pribil i njegovi sinovi sedamdesetih godina 14. veka. Godine 1383. župan Petar, sin Pribilov, prizidao...  (jezik: srpski)
  4. ^ a b v g Nilević, Boris. Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini do obnove Pećke patrijaršije 1557. godine. Veselin Masleša, 1990. Pristupljeno 15. 12. 2018. „...osnovao župan Pribil u doba kralja Dušana  (jezik: srpski)
  5. ^ „Manastir Dobrun — RS, Riznica Srpska”. www.riznicasrpska.net. Arhivirano iz originala 15. 12. 2018. g. Pristupljeno 15. 12. 2018.  (jezik: srpski)
  6. ^ „Manastir Uspenja Presvete Bogorodice u Dobrunu”. www.srpskoblago.rs. Arhivirano iz originala 1. 2. 2018. g. Pristupljeno 15. 12. 2018.  (jezik: srpski)
  7. ^ „Istorija manastira Dobrun kod Višegrada, Manastiri u Srbiji”. www.manastiriusrbiji.com. Arhivirano iz originala 31. 10. 2018. g. Pristupljeno 15. 12. 2018.  (jezik: srpski)
  8. ^ „Zid čuda u Dobrunu, Novosti”. www.novosti.rs. Pristupljeno 15. 12. 2018.  (jezik: srpski)
  9. ^ „Manastir Dobrun, Višegrad turizam”. www.visegradturizam.com. Pristupljeno 15. 12. 2018.  (jezik: srpski)
  10. ^ „Manastir Dobrun, Upoznaj Srpsku”. www.upoznajsrpsku.com. Pristupljeno 15. 12. 2018.  (jezik: srpski)
  11. ^ „Manastir Uspenja Presvete Bogorodice u Dobrunu, Atlanta Serbs”. www.atlantaserbs.com. Pristupljeno 15. 12. 2018.  (jezik: srpski)
  12. ^ „Manastir Dobrun, hiljadugodišnja zadužbina Nemanjića, Srbija Vesti”. www.srbijavesti.rs. Arhivirano iz originala 16. 12. 2018. g. Pristupljeno 15. 12. 2018.  (jezik: srpski)
  13. ^ „Manastir u Dobrun proslavlja krsnu slavu, Radio-televizija Republike Srpske (RTRS)”. www.rtrs.tv. Pristupljeno 15. 12. 2018.  (jezik: srpski)
  14. ^ „Manastir Dobrun, Turistička organizacija Republike Srpske”. www.turizamrs.org. Pristupljeno 15. 12. 2018.  (jezik: srpski)
  15. ^ Kajmaković, Zdravko. Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini. Veselin Masleša, 1971. str. 102. Pristupljeno 15. 12. 2018.  (jezik: srpski)

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi