Pružani (blr. Пружаны; rus. Пружаны) grad u zapadnom delu Republike Belorusije i administrativni centar Pružanskog rejona Brestske oblasti.

Pružani
Пружаны
Saborna crkva Aleksandra Nevskog iz 1866.
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Belorusija
Oblast Brestska oblast
RejonPružanski rejon
Osnovanprvi pomen 1487.
Status grada1589.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.18.796 (procena)
Geografske karakteristike
Koordinate52° 33′ 24″ S; 24° 27′ 52″ I / 52.556667° S; 24.464444° I / 52.556667; 24.464444
Vremenska zonaUTC+3
Pružani na karti Belorusije
Pružani
Pružani
Pružani na karti Belorusije
Poštanski broj225133
Pozivni broj+375 1632
Registarska oznaka1

Prema proceni iz 2012. u gradu je živelo 18.796 stanovnika.

Geografija

uredi

Grad Pružani leži na mestu gde se reka Muha i Vetski kanal spajaju i pretvaraju u reku Muhavec (deo basena reke Bug). Grad je udaljen 89 km severoistočno od administrativnog centra oblasti Bresta. Grad preseca magistralni drum R85 na relaciji SlonimRužani—Pružani— Visokaje.

Istorija

uredi

Naselje Pružani se prvi put pominje 1433, verovatno kao mesto na kojem je lokalno stanovništvo spasilo nekoliko Prusa od nekih krstaških vitezova (pa otuda i Prušani, odnosno Pružani). Samo naselje je od 1487. poznato pod imenom Dobučin.

Dobučin dobija Magdeburško pravo 1589, menja ime u Pružani i postaje važnim trgovačkim centrom u kom su se održavala i do 4 sajma godišnje. Godine 1563. imali su 1.250 stanovnika, 278 domaćinstava i 7 ulica. Grad dubi Magdeburško pravo 1776.

Pružani 1795. postaju sastavnim delom Ruske Imperije i tu ostaju sve do Riškog mira čijim odredbam, a je grad vraćen u sastav Poljske 1921. godine (ostaje Poljski sve do 1939). Sastavni deo Beloruske SSR postaje u septembru 1939. godine.

Pre Drugog svetskog rata, Jevrejska populacija brojala je nešto više od 5.000 stanovnika Pružana. Tokom rata Nacisti su sve pružanske Jevreje smestili u geto u kom je do 1943. bilo preko 10.000 zatvorenika. Za samao tri dana, od 28. do 31. januara 1943. u koncentracione logore Aušvic i Birkenau deportovani su svi zatvorenici (gde su i likvidirani).[1][2]

Stanovništvo

uredi

Prema proceni, u gradu je 2012. živelo 18.796 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika
1979. 1989. 1999. 2009. 2012.
17.256[3] 23.079[3] 23.079[3] 19.032[3] 18.796[3]


Reference

uredi
  1. ^ JewishGen.org Архивирано на сајту Wayback Machine (29. фебруар 2012)
  2. ^ Holocaust Encyclopedia Архивирано на сајту Wayback Machine (22. јун 2007)
  3. ^ a b v g d „BELARUS: Cities & Settlements”. City Population. Pristupljeno 17. 2. 2013. 

Vidi još

uredi

Spoljašnje veze

uredi