Puma ili kuguar (lat. Puma concolor), sisar je iz porodice mačaka, a može se naći u Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi. Riječ „puma“ dolazi iz kečua jezika. Na američkom kontinentu važi za drugu po težini mačku, odmah nakon jaguara, a četvrta na svetu zajedno sa leopardom, odmah iza tigra, lava i jaguara, iako zapravo pripada grupi manjih mačaka.

Puma
Vremenski raspon: 0.3–0 Ma
središnji PleistoceneHolocene
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
P. concolor
Binomno ime
Puma concolor
(Linnaeus, 1771)[2]
Podvrste[3]

Puma concolor anthonyi
Puma concolor cabrerae
Puma concolor concolor
Puma concolor couguar
Puma concolor costaricensis
Puma concolor puma

Areal rasprostranjenja pume
Sinonimi

Felis concolor

Imenovanje i etimologija uredi

Reč cougar je pozajmljena iz portugalskog çuçuarana, preko francuskog; a prvobitno je izvedena iz tupijskog jezika. Trenutni oblik u Brazilu je suçuarana.[4] U 17. veku Džordž Markgrejv je pumu nazvao cuguacu ara. Markgrejvov prikaz je 1648. umnožio njegov saradnik Vilem Piso. Naziv cuguacu ara je zatim usvojio Džon Rej 1693. godine.[5] Godine 1774, Žorž-Luj Leklerk de Bufon, grof od Bufona, konvertovao je cuguacu ara u cuguar, što je kasnije izmenjeno u „cougar” na engleskom.[6][7][8]

„Puma” je uobičajen naziv koji se koristi u Latinskoj Americi i većem delu Evrope. Izraz puma se takođe koristi u Sjedinjenim Državama.[9][10][11][12] Prva upotreba pume na engleskom datira iz 1777. godine, a uvedena je iz španskog, a pre toga iz kečuanskog jezika u 16. veku, gde znači „moćna“.[13]

U zapadnim Sjedinjenim Državama i Kanadi naziva se i „planinski lav“, ime koje se prvi put korišteno u pisanoj formi 1858. godine.[14] Drugi nazivi uključuju „panter“, „slikar“ i „katamant“.[15][16] Rani španski istraživači Amerike nazvali su pumu gato montés (što znači „mačka planine”) i león (što znači „lav”).[15]

Puma drži Ginisov rekord za životinju s najvećim brojem imena, s više od 40 samo na engleskom.[17]

Taksonomija uredi

 
Južnoamerička puma u Nacionalnom Parku Tores del Pajn, u Čileanskom delu Patagonije

Felis concolor je bilo naučno ime koje je Karl Line 1771. godine predložio za mačku sa dugim repom iz Brazilije.[18] Druga polovina naziva „concolor“ na latinskom znači „ujednačene boje“. Vilijam Jardine je stavio ovu vrstu je u rod Puma 1834. godine.[19] Ovaj rod je deo Felinae.[2] Puma je u najbližem srodstvu sa jaguarundijem i gepardom.[20][21]

Podvrste uredi

Nakon Lineovog prvog naučnog opisa pume, 32 zoološka uzorka pume su opisana i predložena kao podvrste do kasnih 1980-ih. Genetska analiza mitohondrijske DNK puma ukazuje na to da su mnoge od njih previše slične da bi bile prepoznate kao različite na molekularnom nivou, i da postoji samo šest filogeografskih grupa. Uzorci pantera iz Floride pokazali su male varijacije mikrosatelita, verovatno zbog parenje životinja u bliskom srodstvu.[21] Nakon ovog istraživanja, autori Svetskih vrsta sisara su prepoznali sledećih šest podvrsta 2005. godine:[2]

  • P. c. concolor (Line, 1771) uključuje sinonime bangsi, inkarum, osgudi, soasoarana, susuarana, soderstromi, sukuakuara i vavula
  • P. c. puma (Molina, 1782) uključuje sinonime araucanus, concolor, patagonica, pearsoni, i puma (Trouessart, 1904)
  • P. c. couguar (Ker, 1792) uključuje arundivaga, aztecus, browni, californica, floridana, hippolestes, improcera, kaibabensis, mayensis, missoulensis, olympus, oregonensis, schorgeri, stanleyana, vancouverensis, i youngi
  • P. c. costaricensis (Merijam, 1901)
  • P. c. anthonyi (Nelson i Goldman, 1931) uključuje acrocodia, borbensis, capricornensis, concolor, greeni, i nigra
  • P. c. cabrerae (Pokok, 1940) uključuje hudsonii i puma po predlogu Marselija iz 1922.

Godine 2006, floridski panter se još uvek smatrao zasebnom podvrstom P. c. coryi u istreaživačkim radovima.[22]

Prema podacima iz 2017. godine, radna grupa za klasifikaciju mačaka Specijalističke grupe za mačke priznaje samo dve podvrste kao važeće:[23]

  • P. c. concolor u Južnoj Americi, verovatno isključujući region severozapadno od Anda
  • P. c. couguar u Severnoj i Centralnoj Americi i verovatno severozapadnoj Južnoj Americi

Populacija i razmnožavanje uredi

Pre nego što je došlo do eksplozije ljudske populacije u Americi, puma je obitovala velikim delom Amerike. Puma ima veći prostor u kojem obitava od drugih sisara. Žive od Južnog Jukona (u Kanadi) do južnih Anda (u Čileu i Argentini).

Fizičke karakteristike uredi

Pume su krem boje s crnim vrhovima ušiju i repa. Može trčati do 50 km/č, s mesta može skočiti 6 metara, uspravan skok iznosi 2,5 m. Ugriz ima jači od bilo kojeg psa. Puma ima četiri prsta, a kandže su uvučene i po potrebi se mogu izbaciti. Odrasli mužjak pume može biti dugačak i do 2,5 m (od njuške do kraja repa), a teži oko 70 kg. U posebnim slučajevima može dostići i 95 kg. Odrasle ženke su dugačke oko 2 m i teže oko 35 kg (uvek računajući od vrha njuške pa do kraja repa). Mačići pume su prekriveni crno-smeđim tačkicama, a rep im je savijen u krug. Pume žive oko 25 godina. Pume koje žive bliže ekvatoru su manje od onih koje žive bliže polova.

Izvori uredi

  1. ^ Caso, A., Lopez-Gonzalez, C., Payan, E., Eizirik, E., de Oliveira, T., Leite-Pitman, R., Kelly, M., Valderrama, C. & Lucherini, M. (2008). Puma concolor. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2008. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 22. 3. 2009. 
  2. ^ a b v Wozencraft, W.C. (2005). „Species Puma concolor. Ur.: Wilson, D.E.; Reeder, D.M. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (3rd izd.). Johns Hopkins University Press. str. 544—545. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494. 
  3. ^ Wozencraft 2005, str. 545–554.
  4. ^ „Online Etymology Dictionary”. Douglas Harper. 2001. Pristupljeno 12. 8. 2006. 
    & corresponding entry for "Cougar"
  5. ^ „Words to the Wise”. Take Our Word for It (205): 2. Arhivirano iz originala 12. 8. 2012. g. Pristupljeno 31. 7. 2012. 
  6. ^ Harper, Douglas. „jaguar”. Online Etymology Dictionary. 
  7. ^ „cougar”. Merriam-Webster Dictionary Online. Arhivirano iz originala 9. 5. 2013. g. 
  8. ^ „cougar”. Oxford Dictionaries Online, Oxford University Press. 1989. Arhivirano iz originala 1. 6. 2013. g. 
  9. ^ Rau, J. R.; Jiménez, J. E. (2002). „Diet of puma (Puma concolor, Carnivora: Felidae) in coastal and Andean ranges of southern Chile”. Studies on Neotropical Fauna and Environment. 37 (3): 201—205. S2CID 84264487. doi:10.1076/snfe.37.3.201.8567. 
  10. ^ Scognamillo, D.; Maxit, I. E.; Sunquist, M.; Polisar, J. (2003). „Coexistence of jaguar (Panthera onca) and puma (Puma concolor) in a mosaic landscape in the Venezuelan llanos”. Journal of Zoology. 259 (3): 269—279. doi:10.1017/S0952836902003230. 
  11. ^ Holmes, B. R.; Laundré, J. W. (2006). „Use of open, edge and forest areas by pumas Puma concolor in winter: are pumas foraging optimally?” (PDF). Wildlife Biology. 12 (2): 201—210. doi:10.2981/0909-6396(2006)12[201:UOOEAF]2.0.CO;2. 
  12. ^ Dickson, B. G.; Roemer, G. W.; McRae, B. H.; Rundall, J. M. (2013). „Models of regional habitat quality and connectivity for pumas (Puma concolor) in the southwestern United States”. PLOS ONE. 8 (12): e81898. Bibcode:2013PLoSO...881898D. PMC 3867332 . PMID 24367495. doi:10.1371/journal.pone.0081898. 
  13. ^ „The Puma”. Projeto Puma. Arhivirano iz originala 6. 7. 2007. g. Pristupljeno 31. 7. 2012. 
  14. ^ Jackson, G. A. (1935). „George A. Jackson's Diary of 1858–1859”. Colorado Magazine. 6: 201—214. 
  15. ^ a b Tinsley, J. B. (1987). The Puma: Legendary Lion of the Americas. El Paso: Texas Western Press Publications. ISBN 0874042038. 
  16. ^ Murray Wrobel, ur. (2006). Elsevier's Dictionary of Mammals. Elsevier. str. 179 second. ISBN 978-0-0804-8882-0. 
  17. ^ Folkard, C. (2004). The Guinness Book of World Records. Bt Bound. str. 49. 
  18. ^ Linnaeus, C. (1771). Felis concolor. Mantissa plantarum altera (na jeziku: latinski). Holmiae: Impensis Direct. Laurentii Salvii. str. 522. 
  19. ^ Jardine, W. (1834). „Genus II. Puma. Naturalists' library, Mammalia, volume 2. Edinburgh: Lizars, Stirling and Kenney. str. 266—267. 
  20. ^ Johnson, W. E.; Eizirik, E.; Pecon-Slattery, J.; Murphy, W. J.; Antunes, A.; Teeling, E.; O'Brien, S. J. (2006). „The Late Miocene radiation of modern Felidae: A genetic assessment”. Science. 311 (5757): 73—77. Bibcode:2006Sci...311...73J. PMID 16400146. S2CID 41672825. doi:10.1126/science.1122277. 
  21. ^ a b Culver, M.; Johnson, W. E.; Pecon-Slattery, J.; O'Brien, S. J. (2000). „Genomic Ancestry of the American Puma”. Journal of Heredity. 91 (3): 186—97. PMID 10833043. doi:10.1093/jhered/91.3.186 . 
  22. ^ Conroy, M. J.; Beier, P.; Quigley, H.; Vaughan, M. R. (2006). „Improving The Use Of Science In Conservation: Lessons From The Florida Panther”. Journal of Wildlife Management. 70 (1): 1—7. doi:10.2193/0022-541X(2006)70[1:ITUOSI]2.0.CO;2. 
  23. ^ Kitchener, A. C.; Breitenmoser-Würsten, C.; Eizirik, E.; Gentry, A.; Werdelin, L.; Wilting, A.; Yamaguchi, N.; Abramov, A. V.; Christiansen, P.; Driscoll, C.; Duckworth, J. W.; Johnson, W.; Luo, S.-J.; Meijaard, E.; O'Donoghue, P.; Sanderson, J.; Seymour, K.; Bruford, M.; Groves, C.; Hoffmann, M.; Nowell, K.; Timmons, Z.; Tobe, S. (2017). „A revised taxonomy of the Felidae: The final report of the Cat Classification Task Force of the IUCN Cat Specialist Group” (PDF). Cat News (Special Issue 11): 33—34. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi