Pjastovi ili Pjastovići su vladarska porodica koja je vladala Poljskom od 960. do 1370. godine, sa titulama knezova, a potom i kraljeva. Bočne grane porodice su nastavile da upravljaju kneževinama Mazovskom do 1526. godine i Šleskom do 1675. godine.

Grb Pjastovića, koji je kasnije postao grb Poljske.
Pjastovi
OsnivačPjast Kolar
Posljednji vladarKazimir Veliki (u Kraljevini Poljskoj)
Đorđe IV Vilhelm od Legnice (u šleskim kneževinama)
Izumiranje1370 (u Kraljevini Poljskoj)
1675. u Šleskoj

Naziv uredi

Ime su dobili po legendarnom rodonačelniku Pjastu, seljaku iz Gnjezna koji je pripadao plemenu Poljana.

Istorijat uredi

Knez Mješko I je primio hrišćanstvo i uveo ga u Poljsku krajem 10. veka. Uspeo je da sačuva samostalnost Poljske odbranivši je od nemačkih napada. Najviši uspon, pod Pjastovima, Poljska dostiže početkom 11. veka kada osvajaju Pomeraniju i zemlje oko Labe i Odre. U to doba i nadbiskupija u Gnjeznu stiče samostalnost. Od kraja 11. veka počinju međusobne borbe među Pjastovima i dodeljivanje udeonih kneževina članovima porodice, što dodatno slabi vrhovnu vlast. Poljsku su potresali stalni napadi i pljačke Nemaca, a nisu je zaobišli ni Mongoli u svom prodoru u Evropu. Poslednji Pjastović Kazimir III uspeo je da ujedini poljske zemlje, a došlo je i do preporoda u ekonomskom i kulturnom smislu. Glavna loza Pjastovića prestaje smrću Kazimira III koji nije imao muških potomaka.[1]

Vladari uredi

Reference uredi

  1. ^ Adam, Zamoyski (1988). The Polish way : a thousand-year history of the Poles and their culture. New York: F. Watts. ISBN 978-0-531-15069-6. OCLC 17824624. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi