Resnik (alb. Reznik) je naselje u opštini Vučitrn na Kosovu i Metohiji. Prema popisu stanovništva na Kosovu 2011. godine, selo je imalo 1.366 stanovnika. Selo se deli na pet albanskih i jednu romsku mahalu. U severozapadnom delu sela su mahale Makića i Curovića, a u jugoistočnom – Rustovića, Mamutovića i Smakovića. Ciganska mahala je na severu, prema Vrnici. Udaljenja između mahala su 300-500 m. Mahala Rustovića je zbijena, dok u drugim mahalama ima izdvojenih grupica, pa i usamljenih kuća.

Resnik
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovskomitrovački
OpštinaVučitrn
Stanovništvo
 — 2011.1.366Rast
Geografske karakteristike
Koordinate42° 46′ 31″ S; 20° 58′ 08″ I / 42.7753° S; 20.9689° I / 42.7753; 20.9689
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina536 m
Resnik na karti Srbije
Resnik
Resnik
Resnik na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj42000
Pozivni broj+383 (0)28
Registarska oznaka02

Geografija uredi

Selo je poluplaninsko, sa ravničarskim zemljištem, razbijenog tipa, sa listopadnom šumom i pogoduje stočarstvu, oranice smoničave i sa rastresitom zemljom, na kojima uspevaju sve žitarice i voće. Selo je smešteno na padini planine Čičavice, oko 8 km južno od Vučitrna, na nadmorskoj visini 520-600 metara. U severozapadnom delu sela su mahale Makića i Curovića, a u jugoistočnom – Rustovića, Mamutovića i Smakovića. Ciganska mahala je na severu, prema Vrnici. Udaljenja između mahala su 300-500 m. Mahala Rustovića je zbijena, dok u drugim mahalama ima izdvojenih grupica, pa i usamljenih kuća.

Istorija uredi

U Resniku su do oko 1800. godine živeli i osnivači Vrnice, Krsmanovići. Pored naziva Kroni Kišes (Crkveni kladenac), koji ukazuje na to da je tu bila neka crkva, niže sela, prema železničkoj pruzi, na mestu Srpsko groblje (Vorat e Škive) bilo je groblje u kome su se Srbi iz ovog sela i iz susednog sela Nevoljana ukopavali do 1900. godine.

Pre doseljenja Albanaca u njemu su živeli Srbi do oko 1900, koji su se iselili u Toplici (Krljegaćani i Čarapići), a neki u Vučitrn (Alempići).[1] Albanci su se tu naselili, više tog starog sela, na prostoru koji je tad bio pod šumom. Po odlasku Srba u ovo selo su se doseljavali Albanci iz Galice, Šalca i Drvara.[2]

Od 1922. do 1925. godine doselilo se 5 domaćinstava naseljenika koji su dobili utrinsku zemlju od države. Groblje ovog sela je u Vrnjici.

Poreklo stanovništva po rodovima uredi

Podaci iz 1936:[3][a]

  • Makić (6 kuća.), – Rustović (13 kuća.), – Curović (3 kuća.), – Mamutović (4 kuća.) i – Smaković (2 kuća.), svi su od fisa (plemena) Krasnića. Postali su od jedne kuće, te im je zajedničko prezime Dzon. Doseljeni su oko 1770. iz Malesije zajedno sa Dzonima iz Šalca. Preci su im se doselili kao katolici, a zvali se Marko, koji se nastanio u Šalcu, i Đoka, koji se nastanio u ovom selu, u Resniku. Iz Malesije su se iselili da izbegnu krvnu osvetu. Na čiflike nisu hteli, a nisu hteli ni da kupuju od vučitrnskih gospodara čiflika, već se i Đoka i Marko nastanili u šumi, podigli kuće i „zauzeli“ zemlju. Pojasevi u 1934. od doseljavanja za Smakoviće: Đoka, Smaka, Ljutfi, Sadik, Rušit (90 godina).

U selu je 1934. bilo 18 porodica cigana Aškalije. Imali su svoje kuće i svoja dvorišta. Živeli su kao nadničari u svojih seljaka Arbanasa i Crnogoraca. U Resnik su se doseljavali iz Galice (Drenica) i susednih sela Šalca i Drvara.

Kolonisti:

Demografija uredi

Populacija (ist.): Resnik (Vučitrn)
Godina1948195319611971198119912011
Stanovništvo5916667438151.0861.3661.366
Evolucija stanovništva

Stanovništvo po nacionalnosti uredi

Nacionalnost Broj %
Albanci 1,364 99.85
Bošnjaci 1 0.07[4]

Napomene uredi

  1. ^ Atanasije Urošević je prezimena albanskih porodica zapisivao u srpskom obliku

Reference uredi

  1. ^ „Serbian ethnographic series”. Pristupljeno 5. 1. 2019. 
  2. ^ „Zadužbine Kosova, (spomenici srpskog naroda)”. Prizren : Eparhija raško-prizrenska ; Beograd : Bogoslovski fakultet u Beogradu, 1987. 
  3. ^ Urošević 1965.
  4. ^ Etnički sastav stanovništva na Kosovu i Metohiji iz 2011. godine (jezik: engleski)

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi