Saobraćaj u Republici Srpskoj
Saobraćaj u Republici Srpskoj spada u nadležnost Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske. U tu oblast potpada sva saobraćajna i telekomunikaciona infrastruktura Srpske.[1] Saobraćajna infrastruktura obuhvata puteve, željezničke pruge, željezničke stanice, aerodrome, plovne puteve, pristaništa i slično, dok telekomunikaciona infrastruktura obuhvata telefoniju, telegrafiju, optičke kablove, zemaljske stanice veza, saobraćajnu telematiku i drugo.[1] Niže nadležnosti su podijeljene prema saobraćajnim sektorima na Željeznice Republike Srpske, Pošte Srpske, Putevi Republike Srpske i druga javna preduzeća koja su zadužena za održavanje saobraćaja u Srpskoj.

Željeznički saobraćaj
urediUkupna dužina pruga normalnog kolosijeka u Srpskoj iznosi 425 km.[1] Željeznice Republike Srpske godišnje prevoze oko 1.000.000 putnika i oko 6 miliona tona robe. Željeznice Republike Srpske dnevno u opticaju koriste 65 putničkih i 8 teretnih vozova.
Pružni pravci
urediMeđunarodni kod Željeznica Republike Srpske je 0044.
- Doboj — Kostajnica — Banja Luka — Omarska — Prijedor — Novi Grad
- Blatna — Novi Grad — Dobrljin
- Doboj — Modriča-Šamac
- Brčko MP — Brčko
- Doboj — Zvornik
- Bijeljina — Sremska Rača
- Jablanica — Štrbci (dio vozne linije Beograd — Bar)
Drumski saobraćaj
urediOsnovna mreža drumskog saobraćaja u Srpskoj obuhvata 4.192 km javnih puteva, od čega 1.781 km magistralnih i 2.183 km regionalnih puteva.[1] O putevima u Srpskoj se brine javno preduzeće Putevi Republike Srpske, koje se između ostalog bavi održavanjem, zaštitom, rekonstrukcijom i izgradnjom magistralnih i regionalnih puteva, objekata na putevima, te prohodnošću i bezbjednošću saobraćaja na putevima.[2]
Saobraćajni znaci su ispisani dvojnim pismom, prvo ćirilicom a onda latinicom.[3] Kontrolu drumskog saobraćaja vrši Policija Republike Srpske.
Auto-putevi
urediVlada Republike Srpske, odnosno Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske je planiralo izgradnju 430 km auto-puta. Procijenjena vrijednost ovih radova je 2,937 milijardi evra.[1]
Izgrađeni:
- Auto-put Gradiška — Banja Luka:[4] Čatrnja — Berek — Krnete — Mahovljani — Laktaši — Klašnice — Glamočani
- Auto-put Banja Luka — Doboj:[4] Mahovljani — Prnjavor — Johovac.
Planirani:
- E73 Auto-put Doboj — Jakeš, Panevropski koridor 5c[4]
- Auto-put Banja Luka — Mliništa[4]
- Auto-put Vukosavlje — Brčko — Bijeljina[4]
- Auto-put Banja Luka — Novi Grad.[4]
Magistralni putevi
urediMagistralni putevi u Republici Srpskoj koji pripadaju evropskoj mreži međunarodnih puteva su:
- Evropski put E73 (M17): (Hrvatska) Slavonski Šamac/Šamac — Modriča — Rudanka — Doboj — Karuše — (Federacija BiH)
- Evropski put E661 (M16): (Hrvatska) Stara Gradiška/Gradiška — Laktaši — Banja Luka — Karanovac — Ugar — (Federacija BiH)
- Evropski put E761 (M5): (Federacija BiH) — Velečevo — Čađavica — Rogolji — Mrkonjić Grad — Jezero — (Federacija BiH)
- Evropski put E761 (M5): (Federacija BiH) — Istočno Sarajevo — Podromanija — Rogatica — Novo Goražde — Višegrad — Vardište/Kotroman (Srbija)
- Evropski put E762 (M18): (Federacija BiH) — Istočno Sarajevo — Trnovo — Foča — Hum/Šćepan Polje (Crna Gora)
Saobraćajne nesreće
urediPrema podacima iz 2011, najveći broj saobraćajnih nesreća se desio na magistralnom putu Klašnice-Prnjavor, i Nova Topola-Klašnice.[5]
Vazdušni saobraćaj
urediU oblasti vazdušnog saobraćaja u Srpskoj, ranije je postojalo preduzeće Er Srpska, a sada postoji avio-prevoznik Skaj Srpska koje je osnovala Vlada Republike Srpske u februaru 2007.[6] Glavni i najveći aerodrom u Srpskoj je Aerodrom Banja Luka kojim upravlja javno preduzeće Aerodromi Republike Srpske. Pored ovog aerodroma, Vlada Srpske je planirala i izgradnju Aerodroma Trebinje.[7] U Srpskoj djeluje i Direkcija za civilnu vazdušnu plovidbu Republike Srpske kao i Vazduhoplovni servis Vlade Republike Srpske.[1]
Vodni saobraćaj
urediU Srpskoj postoji 204 km riječnih plovnih puteva, a najveća pristaništa su riječna luka Šamac, Kapetanija pristaništa u Brčkom, pristanište Gradiška, te pristanište za tečne terete u Rafineriji Brod.[1] Plovne rijeke u Srpskoj su Sava, koja je osposobljena za međunarodni plovni saobraćaj, te Una, Drina i Bosna, koje su djelimično osposobljene za plovidbu. Skelski prelazi sa poprečnom plovidbom se nalaze u Srpcu i Crnjelovu kod Bijeljine.[1]
Poštanski saobraćaj
urediVidi još
urediReference
uredi- ^ a b v g d đ e ž Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske: Saobraćajna infrastruktura u Republici Srpskoj (jezik: srpski)
- ^ Putevi Republike Srpske: Osnovna uloga Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. novembar 2011) (jezik: srpski)
- ^ Radio televizija Republike Srpske: FBiH — Ćirilica ne može da opstane, 4. avgust 2011. (jezik: srpski)
- ^ a b v g d đ Mreža auto-puteva RS[mrtva veza] (jezik: srpski)
- ^ „Najopasnija dionica u Republici Srpskoj”. Radio-televizija Republike Srpske. 21. 2. 2012. Pristupljeno 21. 2. 2012.
- ^ Etelboro: Za subvenciju letova planirano 900.000, 15. jul 2010. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. mart 2016) (jezik: srpski)
- ^ Vlada Republike Srpske: Vlada odobrila 1,6 miliona KM za „Aerodrom” Trebinje 5. novembar 2009. (jezik: srpski)
- ^ Pošte Srpske: Poštanska mreža Republike Srpske Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. jul 2011) (jezik: srpski)
Spoljašnje veze
uredi- Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske (jezik: srpski)
- Putevi Republike Srpske (jezik: srpski)
- Željeznice Republike Srpske (jezik: srpski)
- Pošte Srpske (jezik: srpski)
- Aerodrom Banja Luka (jezik: srpski)
- Pošte Srpske: Poštanska mreža Republike Srpske (jezik: srpski)
- Putevi Republike Srpske: Putna mreža Republike Srpske (jezik: srpski)