Seksard
Seksard (mađ. Szekszárd, hrv. Seksar) grad je i sedište županije Tolna u mađarskoj oblasti Južna prekodunavska regija, na jugu Mađarske. Seksard je najmanje županijsko središte u Mađarskoj.
Seksard mađ. Szekszárd | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Mađarska |
Region | Južna prekodunavska regija |
Županija | Tolna |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2013. | 33.599 |
— gustina | 348,97 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 21′ 21″ S; 18° 42′ 14″ I / 46.35597° S; 18.70382° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 96,28 km2 |
Poštanski broj | 7100 |
Pozivni broj | 74 |
Veb-sajt | |
www.szekszard.hu |
Položaj
urediGrad Seksard je smešten u južnom delu Mađarske, na 160 km južno od Budimpešte.
Seksard se nalazi u središnjem delu Panonske nizije, blizu Dunava (10 km), a u podnožju gorja Meček, na mestu gde se ono spušta u panonsku ravnicu. Nadmorska visina grada je priibližno 100 m.
Istorija
urediSeksard se prvi put pominje 1015. godine. Benediktinski manastir u gradu osnovan 1061. godine od strane kralja Bele I. Grad se u sledećim vekovima razvijao, ali je tokom turskog osvajanja Ugarske u prvoj polovini 16. veka opusteo.
Dolaskom habzburške vlasti na ove prostore počinje značajan razvitak grada u 18. veku, prekinut velikim požarom 1794. godine. Mnoge važne gradske građevine morale su se ponovo podizati tokom 19. veka.
U gradu je 1839. godine jedan pretplatnik Pavlovićevog "Srpskog narodnog lista".[1] Prenumerant Vukove knjige bio je 1867. godine Andrija Marković Krečar sa svojom porodicom.[2]
Tokom 1994. godine, grad je konačno dobio status velikog grada, kao sedište županije.
Stanovništvo
urediPo proceni iz 2017. u gradu je živelo 32.528 stanovnika.
1990. | 2001. | 2011. | 2017. |
---|---|---|---|
36.857 | 36.007 | 34.296 | 32.528 |
Pretežno stanovništvo u naselju čine Mađari rimokatoličke veroispovesti.
Partnerski gradovi
urediGalerija
uredi-
Gradski trg u Seksardu
-
Gradska kuća Seksarda
-
Zdanje županije Tolna
-
Glavna rimokatolička crkva