Sitnica (alb. Sitnica) je najveća reka na Kosovu i Metohiji. Izvire u jugoistočnom delu Kosova i Metohije na planini Žegavac, ispod kote 996 zvana Maja Frisit.

Sitnica
Opšte informacije
Dužina90 km
Basen2.861 km2
Pr. protok9.5 ​m3s
Slivcrnomorski
Vodotok
IzvorŽegavac
V. izvoraoko 996 m
UšćeIbar, kod Kosovske Mitrovice
Geografske karakteristike
Država/e Srbija
NaseljaVučitrn, Kosovska Mitrovica
PritokeNerodimka, Lab
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Teče sredinom Kosova i Metohije i kod Kosovske Mitrovice uliva se u Ibar. Sliv joj je 2861 km² i obuhvata Kosovo polje i njegov rub. U izvorištu Sitnice nalazi se poznata bifurkacija Nerodimke. U koritu Nerodimka, na mestu zvanom Balićsko plandište, podignuta je brana i deo njenih voda prokopanim kanalom odveden do mesta Terazije. Na Terazijama voda Nerodimke se deli i jednom krakom odlazi na sever u Sitnicu, a drugim na jug ponovo u Nerodimku. Ova veštačka bifurkacija je vrlo stara tvorevina (pominje se u Gračaničkoj povelji kralja Milutina[1]), pa je često smatrana za prirodnu.

Dužina Sitnice iznosi 90 km, a njen srednji protok na ušću 9,5 m³/sek. Iako joj prosečna nadmorska visina sliva iznosi 1.000 m, Sitnica protičući dnom Kosova polja ima sve osobine ravničarskih reka: mali pad (0,76‰) i plitko vijugavo korito iz kojeg se pri višim vodostajima redovno izliva, menjajući korito. Tako je najlepši kameni most na Kosovu sa devet stubova kod Vučitrna, zvani Vojnovića most, ostao na suvom.

U slivu Sitnice podignuta su i dva veštačka jezera: na Batlavi pritoci Laba, kod sela Orlana sa zapreminom od 30 miliona m³ vode i na Gračanki, kod manastira Gračanice, sa zapreminom od 50 miliona m³ vode.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Enciklopedija Jugoslavije JLZ Zagreb 1978.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi