Skupština SR Bosne i Hercegovine

Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine je bila najviši organ vlasti u okviru prava i dužnosti društveno-političke zajednice u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini, od 1945. do 1992. godine.

Skupština SR Bosne i Hercegovine je konstituisana 28. aprila 1945. godine na Trećem zasedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBIH) kada je ZAVNOBIH preimenovan u Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Nakon izbora za Ustavotvornu skupštinu, održanih 13. oktobra 1946. godine, Narodna skupština je 31. decembra 1947. godine donela Ustav NR Bosne i Hercegovine kojim je Skupština promenila naziv u Narodna skupština Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Ovaj naziv Skupština je nosila do donošenja novog Ustava, 1963. godine kada je preimenovana u Skupštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. U skladu odlukom krnjeg Predsedništva BiH, Skupština je 8. aprila 1992. godine preimenovana u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine.

Skupština je u periodu od 1945. do 1953. bila jednodomna, a od 1953. do 1990. godine je imala više veća. Od 1953. do 1963. su postojala dva veća — Republičko veće i Veće proizvođača, od 1963. do 1974. je postojalo pet veća — Republičko veće, Privredno veće, Prosvetno-kulturno veće, Socijalno-zdravstveno veće i Organizaciono-političko veće, a od 1974. do 1990. godine tri veća — Veće udruženog rada, Veće opština i Društveno političko veće. Neposredno pred održavanje prvih višestranačkih izbora, Skupština je usvajanjem izmena Ustava, jula 1990. godine, ponovo imala dva veća — Veće građana i Veće opština. Izvršni organ Skupštine je predstavljalo Izvršno veće Skupštine SR Bosne i Hercegovine, a pre toga Vlada NR Bosne i Hercegovine.

Prezidijum Narodne skupštine uredi

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine donetom 1946. godine ulogu šefa države obavljao je Prezidijum Narodne skuštine koji je bio kolektivni organ i sastojao se od predsednika, tri potpredsednika, jednog sekretara i najviše 25 članova. Prezidijum Narodne skupštine je konstituisan 28. aprila 1945. godine na Trećem zasedanju ZAVNOBiH, kada je Predsedništvo ZAVNOBiH preraslo u Predsedništvo (Prezidijum) Narodne skupštine, a dotadašnji predsednik Predsedništva ZAVNOBiH Vojislav Kecmanović postao predsednik Predsedništva, kao i ujedno predsednik Narodne skupštine. Ovu funkciju Kecmanović je obavljao do novembra 1946. godine, kada ga je zamenio Đuro Pucar Stari. Nakon donošenja Ustava, 31. decembra 1946. godine Narodna skupština je Pucara izabrala za predsednika Prezidijuma Narodne skupštine i on je ovu funkciju obavljao do septembra 1948. godine, kada je izabran za predsednika Vlade. Nakon Pucara, funkciju predsednika Prezidijuma je do ukidanja ove funkcije, donošenjem Ustavnog zakona februara 1953. godine, obavljao Vlado Šegrt, od septembra 1948. do februara 1953. godine.

Sazivi skupština uredi

Skupštine Bosne i Hercegovine 1944 — 1945
saziv
p. mandata
k. mandata
predsednik
potpredsednik/ci
sekretar/i
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine 25. novembar 1943. 28. april 1945. Vojislav Kecmanović
Narodna skupština Bosne i Hercegovine 28. april 1945. 11. novembar 1946. Vojislav Kecmanović
Ustavotvorna skupština Bosne i Hercegovine 11. novembar 1946. 31. decembar 1946.
Sazivi Narodne skupštine Narodne Republike Bosne i Hercegovine 1946 — 1963
saziv
p. mandata
k. mandata
predsednik
potpredsednik/ci
sekretar/i
Narodna skupština Bosne i Hercegovine (prvi saziv) 31. decembar 1946. 1950.
Narodna skupština Bosne i Hercegovine (drugi saziv) 1950. decembar 1953.
Narodna skupština Bosne i Hercegovine (treći saziv) decembar 1953. 1958. Đuro Pucar Stari
Republičko veće
Veće proizvođača
Narodna skupština Bosne i Hercegovine (treći četvrti) 1958. 1963. Đuro Pucar Stari
Republičko veće
Veće proizvođača
Sazivi Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine 1963 — 1974
saziv
p. mandata
k. mandata
predsednik
potpredsednik/ci
sekretar/i
Skupština SR Bosne i Hercegovine (peti saziv) 1963. 1967. Ratko Dugonjić
Republičko veće
Privredno veće
Prosvetno-kulturno veće
Socijalno-zdravstveno veće
Organizaciono-političko veće
Skupština SR Bosne i Hercegovine (šesti saziv) 1967. 1969. Džemal Bijedić
Republičko veće
Privredno veće
Prosvetno-kulturno veće
Socijalno-zdravstveno veće
Organizaciono-političko veće
Skupština SR Bosne i Hercegovine (sedmi saziv) 1969. 1974. Džemal Bijedić (do 1971) / Hamdija Pozderac
Republičko veće
Privredno veće
Prosvetno-kulturno veće
Socijalno-zdravstveno veće
Organizaciono-političko veće
Sazivi Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine 1974 — 1992
saziv
p. mandata
k. mandata
predsednik
potpredsednik/ci
generalni sekretar
Skupština SR Bosne i Hercegovine (osmi saziv) 1974. 1978. Hamdija Pozderac
Veće udruženog rada
Veće opština
Društveno-političko veće
Skupština SR Bosne i Hercegovine (deveti saziv) 1978. 1982. Niko Mihaljević (do 1981) / Vaso Gačić
Veće udruženog rada
Veće opština
Društveno-političko veće
Skupština SR Bosne i Hercegovine (deseti saziv) 1982. 1986. Vaso Gačić (1982—1983) / Ivica Blažević (1983—1984) / Salko Oruč (1984—1986)
Veće udruženog rada
Veće opština
Društveno-političko veće
Skupština SR Bosne i Hercegovine (jedanaesti saziv) 1986. 1990. Salko Oruč (1986—1987) / Savo Čečur (1987—1989) / Zlatan Karavdić (1989—1990)
Veće udruženog rada
Veće opština
Društveno-političko veće
Skupština SR Bosne i Hercegovine (dvanaesti saziv) 21. decembar 1990. 8. april 1992.[a] Momčilo Krajišnik
Veće građana
Veće opština

Napomene uredi

  1. ^ Oldukom krnjeg Predsedništva BiH, 8. aprila 1992. godine Skupština SR Bosne i Hercegovine je preimenovana u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine