Sloboština je naseljeno mesto u opštini Brestovac, u zapadnoj Slavoniji, Republika Hrvatska.

Sloboština
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaPožeško-slavonska
OpštinaBrestovac (opština)
Stanovništvo
 — 2011.18
Geografske karakteristike
Koordinate45° 23′ 46″ S; 17° 31′ 41″ I / 45.396° S; 17.528° I / 45.396; 17.528
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Sloboština na karti Hrvatske
Sloboština
Sloboština
Sloboština na karti Hrvatske
Sloboština na karti Požeško-slavonske županije
Sloboština
Sloboština
Sloboština na karti Požeško-slavonske županije
Ostali podaci
Pozivni broj+385 34
Registarska oznaka

Istorija uredi

Mesto je 1885. godine bilo u sastavu Pakračkog izbornog sreza, sa popisanih 1052 duše.[1]

Do nove teritorijalne organizacije, nalazilo se u sastavu bivše velike opštine Slavonska Požega.

Drugi svetski rat uredi

Jasenovačke ustaše su 16. avgusta 1942. u selu Sloboštini kod Slavonske Požege ubile 1.165 zarobljenih Kozarčana. U dubokim seoskim bunarima udavljeno je pedesetoro dece iz sela Trebovljana pod Kozarom.

Najveći ustaški zločin u Slavoniji počinjen je u selu Sloboština. Tu je 16. avgusta 1942. ubijeno 1.368 žena i dece od kojih je 1.165. bilo sa Kozare. Žrtve su povezali žicom i žive bacili u pet velikih bunara. Ovaj stravični događaj preživela je 15-godišnja Stanka Panić iz sela Trebovljana, koja svedoči: Kad su nas poterali prema bunarima, ustaša me je snažno udario kundakom i ja sam pala u duboki šanac obrastao kupinom. moj brat Zdravko i sestra od strica Draginja, Jovanka, Zora i Radosava ubijene su u seoskoj pravoslavnoj crkvi. Moje rođake Anka, Dušanka, Zorka i Stana Pašalić, poklane su i bačene u jedan od dubokuh bunara u crkvenoj porti. Ovde je smrt našlo mnogo žena i devojaka iz Bistrice i Trebovljana. U dubokim bunarima ugašen je život oko stotinu dece iz naših zaselaka Čikića, Guskića i Lajića. Kasnije smo ih prepoznavale po odeći. Danica i Grozdana Šinik iz Miloševa Brda izvukle su iz jednog bunara i svog četvorogodišnjeg brata Dušana. O stradanju žena i dece u jasenovačkim logorima svedočilo je nekoliko preživelih logorašica koje su se samim čudom spasile i iznele svetu istinu o genocidu nad srpskom i ostalom decom.

Stanovništvo uredi

Naselje je prema popisu stanovništva iz 2011. godine imalo 18 stanovnika.[2]

Nacionalnost[3] 1991.
Srbi 69 (83,13%)
Hrvati 11 (13,25%)
Jugosloveni 2 (2,40%)
ostali i nepoznato 1 (1,20%)
Ukupno 83

Reference uredi

  1. ^ "Zastava", Novi Sad 1885. godine
  2. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. Pristupljeno 11. 5. 2016. 
  3. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze uredi