Smolensko pojezerje
Nacionalni park Smolensko Pojezerje (rus. Национальный парк Смоленское Поозерье) zaštićeno je područje sa statusom nacionalnog parka i Uneskovog rezervata biosfere u zapadnom evropskom delu Ruske Federacije. Nalazi se na krajnjem severozapadu Smolenske oblasti, u severnom delu Duhovščinskog i Demidovskog rejona.
| NP Smolensko pojezerje | |
|---|---|
IUCN kategorija II (nacionalni park) | |
 Jezero Sapšo | |
| Mjesto |  Smolenska oblast, Rusija |
| Najbliži grad | Prževaljskoje (centar parka) |
| Površina | 1.462,37 km² |
| Osnovano | 15. april 1992. |
Osnovan je 15. aprila 1992. godine nakon sveobuhvatnih bioloških istraživanja na tom području, a ime je dobio po brojnim manjim lednički jezerima.[1] Teritorija parka obuhvata površinu od 1462,37 km², ima oblik romba koji se od severa ka jugu proteže dužinom od oko 50 km, odnosno 55 km u smeru zapad-istok. Administrativno sedište parka nalazi se u varošici Prževaljskoje, a parkom upravlja Ministarstvo ekologije u Vladi Ruske Federacije.
Godine 2002. Unesko je NP Smolensko pojezerje uvrstio u svoj program zaštite pod imenom „čovek i biosfera“.
Geografske karakteristike uredi
Teritorija nacionalnog parka nalazi se na graničnom području između geografskih celina Vitepskog i Smolenskog pobrđa, na severozapadu Smolenske oblasti. U hidrološkom smislu cela teritorija parka pripada basenu reke Zapadne Dvine, odnosno basenu Baltičkog mora.
Park je čuven po izrazito gustoj rečnoj mreži i brojnim jezerima uglavnom ledničkog porekla. Najveće reke koje delom protiču preko teritorije parka su Jeljša, Gobza, Kasplja i Polovija. Od oko 35 jezera koliko se nalazi u Smolenskom pojezerju, najveća jezera su Sapšo (površine 304 hektara), Dgo (234 ha) i Baklanovsko (ujedno i najdublje jezero cele Smolenščine sa dubinom od 33 metra).
Znatne teritorije su pod tresavama kojih ima ukupno 63, odnosno zauzimaju površine od 6.300 hektara ili 2,5% teritorije parka. Najveće tresave su Peliševska, Lopatinska i Verviška.
Živi svet uredi
Najveći deo teritorije parka, oko 74%, prekriven je šumama mešovitog lišćarsko-četinarskog tipa. Najdominantnije vrste drveta su jela kod četinara (oko 16% svog drveća) i breza kod listopadnih formi. Oko 359 hektara parka je označeno kao prašumsko područje sa najstarijim šumama u tom delu Rusije. Postoji ukupno 880 biljnih vrsta. Na listi ugroženih biljnih vrsta Rusije nalazi se 10 vrsta iz nacionalnog parka Smolensko pojezerje.[2]
Faunu predstavlja 57 vrsta sisara, 205 vrsta ptica, 10 vrsta vodozemaca i 5 vrsta reptila. Na nacionalnom spisku ugroženih vrsta nalazi se 18 vrsta ptica.[3]
Zaštićene vrste na listi IUCN uredi
Na crvenoj listi zaštićenih vrsta nalaze se sledeće vrste:
Triturus cristatus (grebenasti triton), crvenotrbi mukač (Bombina bombina), evropska veverica (Sciurus vulgaris), evropski dabar (Castor fiber), šumski puh (Dryomys nitedula), puh orašar (Muscardinus avellanarius), Sicista betulina, Micromys minutus, evropski vizon (Mustela lutreola), vidra (Lutra lutra), Nyctalus noctula, Plecotus auritus, mala beločelna guska (Anser erythropus), patka njorka (Aythya nyroca), stepska eja (Circus macrourus), orao klokotaš (Aquila clanga), orao belorepan (Haliaeetus albicilla), Crex crex i velika šljuka (Gallinago media).
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Национальный парк «Смоленское Поозерье». Общее описание территории. Архивирано на сајту Wayback Machine (2. новембар 2009)
- ^ Национальный парк «Смоленское Поозерье»: Справочно-информационное издание / Под ред. А. С. Кочергина. — 2-е изд., перераб. и доп. — Смоленск: Маджента, 2006. — С.32
- ^ Национальный парк «Смоленское Поозерье»: Справочно-информационное издание / Под ред. А. С. Кочергина. — 2-е изд., перераб. и доп. — Смоленск: Маджента, 2006. — С.35