Sport u Slovačkoj

Sport u Slovačkoj je pod uticajem njegove klime i geografije; među popularnim letnjim sportovima su fudbal, tenis, odbojka, plivanje, biciklizam i planinarenje, među popularnim zimskim sportovima su skijanje i snoubording.[1] Najgledaniji sportovi u Slovačkoj su fudbal, hokej na ledu i tenis. Na međunarodnom nivou, najuspešniji sport u Slovačkoj je hokej na ledu gde je trenutno, od 2017. godine, zemlja rangirana kao deseta najbolja ekipa na svetu prema Svetskoj rang listi hokejaške federacije.

Stil arena u Košicama.

Istorija uredi

Do Plišanove revolucije, sportski sektor je bio visoko centralizovan, orijentisan na jedinstveni, nacionalni sportski program. Godine 1990. Savezna skupština Češke i Slovačke usvojila je zakon br. 173/190, koji je zamenio zakon br. 68/1956 o organizaciji fizičkog vaspitanja. Takođe 1990. godine, Nacionalno veće Republike Slovačke odobrilo je zakon o fizičkoj kulturi br. 198/1990.

Godine 1997. usvojen je novi zakon Slovačkog nacionalnog saveta br. 288/1997 o fizičkoj kulturi, koji je takođe sadržavao članke o obrazovnim i komercijalnim aktivnostima u sportu. Donošenjem zakona o državnom finansiranju fizičke kulture br. 264/1993, Slovačko nacionalno veće odobrilo je finansiranje sporta putem lutrijskih fondova 1993. godine.

Karakteristike uredi

Godine 2011. u zemlji je bilo preko 13.000 sportskih klubova i 661.346 registrovanih sportista.[2] Najuspešniji sportski klub je Vojenské športové centrum DUKLA Banská Bystrica sa 31 osvojenom medaljom 2011.

Timski sportovi uredi

Fudbal uredi

Fudbal je najpopularniji sport u Slovačkoj, sa preko 400 hiljada registrovanih igrača. Od 1993. godine, reprezentacija se kvalifikovala jednom na Svetskom prvenstvu i jednom na Evropskom prvenstvu. Godine 2010. su prešli u plej-of, gde su poraženi od reprezentacije Holandije. Najznačajniji rezultat bila je pobeda reprezentacije Italije sa 3:2. Godine 2016. su u osmini finala izgubili od reprezentacije Nemačke.

U klupskim takmičenjima, samo tri ekipe plasirale su se u grupnu fazu UEFA Lige šampiona, i to Košice 1997—98, Pertžalka u sezoni 2005—06 i Žilina 2010—11. Petržalka je bila najuspešniji tim nakon što je završila na treće mesto u grupnoj fazi i zbog toga se plasirala u osminu finala Kupa UEFA 2005—06. Oni takođe ostaju kao jedini slovački klub koji je pobedio u meču u timskoj fazi.

Tokom čehoslovačke ere najzapaženiji rezultat slovačkog kluba bila je pobeda Slovana Bratislave Kupa pobednika kupova 1968—69. protiv Barselone.

Jedni od najpoznatijih slovačkih igrača su: Marek Hamšik, Martin Škrtel, Juraj Kucka, Peter Dubovski i Jozef Adamec.

Najveći fudbalski stadioni uredi

Bratislava Trnava Dunajska Streda
Stadion Tehelne Stadion Pasjenki Stadion Anton Malatinski Arena Mol
Kapacitet: 22.500 Kapacitet: 11.591 Kapacitet: 19.200 Kapacitet: 12.700
       
Povaška Bistrica Žilina
Stadion Povaška Bistrica Stadion pod Dubnom
Kapacitet: 14.000 Kapacitet: 11.258
 
Banska Bistrica Košice
Stadion SNP Stadion Lokomotive
Kapacitet: 9881 Kapacitet: 9200
   
Prjevidza Njitra Puhov Poprad
Stadion Prjevidza Stadion pod Zoborom Stadion Puhov Stadion Poprad
Kapacitet: 7500 Kapacitet: 7480 Kapacitet: 6614 Kapacitet: 5700
   

Hokej na ledu uredi

 
Arena Ondrej Nepela, premijerni stadion hokeja na ledu.

Nakon raspada Čehoslovačke, slovačka reprezentacija počela je da se takmiči u grupi C (najniži rang) Svetskog prvenstva. Nakon pobede u grupi C 1994. i grupi B 1995, Slovačka je promovisana u grupu A za Svetsko prvenstvo 1996. Od tada je slovački hokejaški tim osvojio jednu zlatnu medalju 2002. godine, dve srebrne medalje (2000. i 2012) i jednu bronzanu medalju 2003.

Slovačka je imala mnogo igrača u Nacionalnoj hokejaškoj ligi. Iz čehoslovačke ere najpoznatiji su Stan Mikita i Piter Štjastni. Od Plišane revolucije bilo je mnogo više slovačkih igrača u Nacionalnoj hokejaškoj ligi, među kojima su Piter Bondra, Marijan Hosa, Pavol Demitra i Zdeno Čara. Do sada je deset slovačkih igrača osvojilo Stenli kup:[3]

Pored igrača u Nacionalnoj hokejaškoj ligi, mnogi Slovaci igraju u raznim ligama širom Evrope, većina njih u međunarodnom Kontinentalnoj hokejaškoj ligi. Od sezone 2012—2013, u ovoj ligi igra 50 slovačkih igrača, zbog čega se slovački tim Slovan Bratislava takmiči u Kontinentalnoj ligi.

U Slovačkoj postoje i tri nacionalne hokejaške lige, a Slovačka ekstraliga je najviša liga. Najviše titula u ligi (8) osvojio je Slovan Bratislava.

Slovačka je takođe organizovala Svetsko prvenstvo 2011. koje je osvojila reprezentacija Finska. Mesto održavanja bile su Bratislava i Košice, a sve utakmice privukle su 406.804 posetilaca.

Hokej na ledu je verovatno najpopularniji sport u Slovačkoj. Po osvajanju drugog mesta na Svetskom prvenstvu 2012, navijači od desetina hiljada ljudi pozdravila je reprezentativce na trgu SNP u Bratislavi,[4] što ukazuje na popularnost ovog sporta u zemlji.

 
Navijači su dočekali reprezentaciju nakon povratka sa Svetskog prvenstva 2012, gde su osvojili srebrne medalje.

Ragbi uredi

Slovački ragbi savez je zvanična organizacija u Slovačkoj za promociju i organizaciju ragbija. Sa sedištem u Bratislavi, takmičenja se održavaju širom zemlje, podeljena sa dva tipa: ragbi 7s i ragbi XV. U Slovačkoj postoji deset klubova, među kojima su klub Bratislava, Trnava, Pijestjani, Bardejov i Košice.

Košarka uredi

Košarkom upravlja slovačka košarkaška asocijacija koja je osnovana 1993. godine. Međutim, slovačka košarka datira iz 1919.

Najviši nivo i muške i ženske košarkaške lige zove se ekstraliga, koju igra 11 muških i 8 ženskih timova (od 2017).[5] Najuspešnije muške ekipe su Pezinok sa 7 pobeda, Prjevidza i Inter Bratislava. Među najuspešnijim ženskim timovima su Good Angels Košice sa 12 uzastopnih i Ružomberok sa 11 pobeda.

Reprezentacija se do sada nikada nije kvalifikovala za bilo kakve Olimpijske igre, Svetska ili Evropska prvenstva. Žene su uspešnije, jednom su učestvovale na Olimpijskim igrama 2000. godine, a 1997. godine osvojile su jednu srebrnu i jednu bronzanu medalju, Evropsko prvenstvo 1993.

Među najpoznatijim košarkašima su trener Natalija Hejkova, igrači Zuzana Žirkova, Anton Gavel i Radoslav Rančik.

Bendi uredi

Bendi nije toliko popularan sport, igra se od 2017. godine. U septembru je Slovačka debitovala na godišnjem međunarodnom turniru u Nimburku, Češkoj.

Individualni sportovi uredi

Slalom uredi

Slalom je najuspešniji olimpijski sport u savremenoj Slovačkoj sa osam zlatnih, dve srebrne i tri bronzane medalje od 1993. godine. Pored toga, Slovačka je od 1993. osvojila 60 medalja (25—18—17) na Svetskim prvenstvima, 91 medalju (45—23—23) na Evropskim prvenstvima i 35 Svetskih kupova. Osim što su osvojili mnoga Svetska i Evropska prvenstva, slovački kanuisti osvojili su medalje na svim Letnjim olimpijskim igrama od svog prvog učešća 1996.[6][7] Najpoznatiji sportisti su Mihal Martikan, Pavol Hohšorner, Peter Hohšorner, Ladislav Škantar, Peter Škantar, Elena Kaliska, Jana Dukatova, Aleksandar Slafkovski i Matej Benuš.

Atletičar Pol Kategorija Atlanta 1996. Sidnej 2000. Atina 2004. Peking 2008. London 2012. Rio de Ženeiro 2016.
Mihal Martikann Muški C-1 (individualno)          
Pavol Hohšorner Muški C-2        
Peter Hohšorner Muški C-2        
Elena Kaliska Ženski K-1 (individualno)    
Juraj Minčik Muški C-1  
Matej Benuš Muški C-1  
Ladislav Škantar Muški C-1  
Peter Škantar Muški C-2  

Tabela svih medalja:

Atletičar Kategorija Olimpijske igre Svetsko prvenstvo Svetsko prvenstvo slalom Evropsko prvenstvo kanu Svetsko prvenstvo timsko Svetsko prvenstvo timsko slalom
Mihal Martikann C-1 (individualno kanu) 2-2-1 4-3-4 5 4-4-1 11-0-1 10-2-1
Pavol Hohšorner/Peter Hohšorner C-2 3-0-1 5-0-2 10 6-2-1 1-4-2 5-0-2
Elena Kaliska K-1 (individualno kajak) 2-0-0 1-1-0 6 5-0-1 1-1-1 3-4-3
Ladislav Škantar/Peter Škantar C-2 1-0-0 0-2-3 3 3-1-3 1-3-1 4-0-2
Matej Benuš C-1 (individualno kanu) 0-1-0 0-0-1 3 0-1-2 9-0-0 7-0-0
Juraj Minčik C-1 (individualno kanu) 0-0-1 0-0-0 0 0-1-0 2-0-1 5-2-0
Aleksandar Slafkovski C-1 (individualno kanu) 0-0-0 0-2-0 3 3-3-2 10-0-0 8-3-1
Jana Dukatova K-1/C-1 (individualno kajak/individualno kanu) 0-0-0 2-3-0 4 1-2-1 1-1-1 3-3-4

Biatlon uredi

Anastasija Kuzmina je postigla uspeh u biatlonu. Na Zimskim olimpijskim igrama 2010. osvojila je zlato u sprintu i srebro u poteri. Uspešno je odbranila svoju sprintersku titulu na Zimskim olimpijskim igrama 2014. i osvojila je treće zlato na Zimskim olimpijskim igrama 2018. u masovnom startu, zajedno sa dva srebra u poteri i pojedinačno. Sezone 2017—2018. je takođe osvojila prvu disciplinu Svetskog kupa, osvojivši Kristalni globus u sprintu.[8][9] Sezone 2018—2019. ponovo je osvojila Kristalni globus u sprintu. Takođe je osvojila zlatnu medalju u sprintu na Svetskom prvenstvu 2019, srebrnu medalju na Svetskom prvenstvu 2009. i bronzu u sprintu na Svetskom prvenstvu 2011. Martina Halinarova osvojila je srebrnu medalju u poteri na Svetskom prvenstvu 1999. Pavol Hurajt osvojio je bronzanu medalju na Zimskim olimpijskim igrama 2010. u masovnom startu.

Atletika uredi

Matej Tot je olimpijski šampion u pešačenju na 50 kilometara 2016. Takođe je osvojio zlatnu medalju na Svetskom prvenstvu 2015. i dve srebrne na Evropskom prvenstvu na otvorenom 2014. i 2018. godine. Libor Čarfrejtag je evropski prvak u bacanju kladiva 2010. Takođe je osvojio bronzanu medalju na Svetskom prvenstvu na otvorenom 2007.

Kanu sprint uredi

Slovačka je osvojila tri srebrne i jednu bronzanu medalju na Olimpijskim igrama. Slavomir Knjazovicki osvojio je srebrnu medalju na C-1 500 metara na Letnjim olimpijskim igrama 1996. Muškarci K-4 1000 metara osvojili su dve srebrne i jednu bronzanu medalju na Letnjim olimpijskim igrama. Slovačka je osvojila 36 medalja (16—9—11) na Svetskim prvenstvima i 45 medalja (17—16—12) na Evropskim prvenstvima.

Streljaštvo uredi

Osvojila je dve srebrne i tri bronzane medalje sna Olimpijskim igrama. Zuzana Rehak-Štefečekova osvojila je dve srebrne medalje na Letnjim olimpijskim igrama 2008. i Letnjim olimpijskim igrama 2012. Takođe je osvojila dve zlatne medalje na Svetskom prvenstvu 2010. i 2018. i dve zlatne medalje na Evropskim prvenstvima 2015. i 2016. Jozef Genci osvojio je dve bronzane olimpijske medalje na 50 metara 1996. i na 10 metara 2004. Bronzanu medalju osvojila je i Danka Bartekova iz Londona 2012.

Tenis uredi

Fed kup osvojio je 2002, a Dejvis kup 2005. Slovačka je tri puta osvojila Hopman kup. Šampionka finala VTA 2016. i vicešampionka Otvorenog prvenstva Australije 2014. je Dominika Cibulkova i polufinalista Otvorenog prvenstva Australije 2008. Danijela Hantuhova najpoznatija je profesionalna teniserka. Martin Kližan koji je u aprilu 2015. postigao visoko ATP mesto u karijeri od 24. aprila, najbolje je rangiran slovački profesionalni igrač.

Biciklizam uredi

Najpoznatiji slovački biciklista koji se trenutno takmiče su Peter Sagan i braća Martin i Peter Velits. Sagan je pobedio u tri faze Vuelta a Espanja 2011, a na Tur de Fransu 2012. osvojio je još tri etape i klasifikaciju po poenima. Ponovio je pobedu u klasifikaciji po poenima 2013. i osvojio je još jednu etapu, a potom zadržao zelenu majicu 2014, 2015, 2016, 2018. i 2019. godine. Osvajao je Svetsko drumsko prvenstvo 2015, 2016. i 2017. Sagan je takođe osvojio dva monumentalna biciklistička klasika na Ronde van Flandereni i Pariz—Rubu. Pobedio je i na Evropskom drumskom prvenstvu 2016. Peter Velic je bio drugi na Vuelti a Espanja 2010. Pobedio je i u individualnoj vožnji na etapi 17. trke.

Skijanje uredi

Veronika Vele Zuzulova bila je najbolje rangirana slalomska skijašica od sredine 2000-ih do penzionisanja 2018. godine. Njeni najbolji rezultati su postignuti na Svetskom kupu u alpskom skijanju sezone 2016. i 2017, kada je u disciplini slalom završila na drugom mestu.[10] Takođe je dva puta osvojila treće mesto u plasmanu u slalomu Svetskog kupa 2008. i 2013, sezone u kojoj je takođe postigla dve pobede u Svetskom kupu. Petra Vlhova je pobedila u slalomu na Svetskom juniorskom prvenstvu 2014. i Svetskom kupu u decembru 2015. u slalomu.[11] Obe su bile deo slovačkog tima koji je na Svetskom prvenstvu 2017. u Sankt Moricu osvojio srebro u timskom takmičenju. Petra Vlhova osvojila je zlatnu medalju u veleslalomu, srebrnu medalju u alpskoj kombinaciji i bronzanu medalju u slalomu na Svetskom prvenstvu 2019. Osvojila je drugo mesto u Svetskom kupu 2019. u veleslalomu i slalomu.[12]

Svetska rang lista uredi

Tabela prikazuje najnovije rangiranje slovačkih reprezentacija u najpopularnijim sportovima.

Sport Rangiranje Rang Br. zemalja Ažuriran Link
Muško Žensko Muško Žensko
Fudbal Fifina rang-lista 31   2 48   1 209 177 24. oktobar 2019. [13]
Hokej na ledu Rang lista svetske hokejaške federacije 9   1 15   50 38 May 2019 [14]
Tenis Dejvis kup/Fed kup rang 29   15   1 132 102 22. april 2019. [15][16]
Rukomet IHF rang 22 17 46 45 2019. [17]
Košarka FIBA svetska rang-lista 68   7 28   1 81 73a Septembar 2019. [18][19]
Odbojka FIVB svetska rang-lista 27   52   122 112 29. oktobar 2019. [20]
Drumski biciklizam UCI vorld tur rang 24   54   1 20 66 29. oktobar 2019. [21]
Biatlon Međunarodna biatlon unija 12   3 10  1 40 40 2013. [22]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Slovakia and its Sports”. Sportslovakia. Arhivirano iz originala 18. 4. 2013. g. Pristupljeno 31. 8. 2012. 
  2. ^ „KPMG - Koncepcia financovania športu (skratená verzia)” (na jeziku: slovački). Slovak Olympic Committee. 2013-01-08. Arhivirano iz originala (PDF) 08. 01. 2013. g. Pristupljeno 2013-06-04. 
  3. ^ Jakub Hlohoš. „Slovenskí víťazi Stanley cupu”. Slovenskyportal.sk (na jeziku: slovački). 
  4. ^ „Slovenský národ povstal: Desaťtisíce ľudí vítali na námestí dojatých hokejistov!”. Topky.sk (na jeziku: slovački). 22. 5. 2012. Pristupljeno 13. 3. 2013. 
  5. ^ r.o., DANNAX, spol. s. „Basket.sk - spájame slovenský basketbal”. Basket.sk. Pristupljeno 15. 12. 2017. 
  6. ^ „Slovakia | Slovak Olympic Committee | National Olympic Committee”. Olympic.org. Pristupljeno 25. 11. 2012. 
  7. ^ Jana Liptáková. „Slovakia pins hopes on water slalom – The Slovak Spectator”. Spectator.sme.sk. Pristupljeno 3. 12. 2012. 
  8. ^ „Darya Domracheva Wins Closely-Contested Tyumen Sprint”. International Biathlon Union. 23. 3. 2018. Pristupljeno 24. 3. 2018. 
  9. ^ „Kaisa Mäkäräinen Sprints to Tyumen Pursuit Victory”. International Biathlon Union. 24. 3. 2018. Pristupljeno 24. 3. 2018. 
  10. ^ „Retiring ski stars dress to impress on final run”. news.yahoo.com. 10. 3. 2018. Pristupljeno 10. 3. 2018. 
  11. ^ Dampf, Andrew (13. 12. 2015). „With Shiffrin out, Vlhova grabs 1st career win in slalom”. News.yahoo.com. Pristupljeno 13. 12. 2015. 
  12. ^ Baldwin, Alan (14. 2. 2017). Shine, Ossian, ur. „France opens medal account with team gold”. reuters.com. Pristupljeno 10. 3. 2018. 
  13. ^ „The FIFA/Coca-Cola World Ranking - Ranking Table”. FIFA.com. 2017-02-14. Arhivirano iz originala 05. 09. 2012. g. Pristupljeno 2017-02-14. 
  14. ^ IIHF. „World Ranking”. Iihf.com. Pristupljeno 2017-02-14. 
  15. ^ „Davis Cup - Rankings”. Daviscup.com. Pristupljeno 15. 12. 2017. 
  16. ^ „Fed Cup - Rankings”. Fedcup.com. Arhivirano iz originala 10. 01. 2011. g. Pristupljeno 15. 12. 2017. 
  17. ^ „Ranking Table”. Ihf.info. Pristupljeno 2015-12-17. 
  18. ^ „FIBA World Ranking, men”. FIBA.com. 2015-10-03. Arhivirano iz originala 09. 09. 2012. g. Pristupljeno 2015-12-17. 
  19. ^ „FIBA World Ranking, women”. FIBA.com. 2015-10-03. Arhivirano iz originala 18. 04. 2012. g. Pristupljeno 2015-12-17. 
  20. ^ „Volleyball”. FIVB. Pristupljeno 2015-12-17. 
  21. ^ „Union Cycliste Internationale”. Uciprotour.com. Arhivirano iz originala 13. 10. 2018. g. Pristupljeno 2015-12-17. 
  22. ^ „Ibu Datacenter”. Services.biathlonresults.com. Pristupljeno 2015-12-17. 

≥== Spoljašnje veze ==   Mediji vezani za članak Sport u Slovačkoj na Vikimedijinoj ostavi