Sjeverni Kavkaz
Sjeverni Kavkaz (rus. Северный Кавказ) je istorijsko-kulturna oblast Rusije. Oblast uključuje sjeverozapadnu padinu Velikog Kavkaza i Predkavkazja (ne uključujuć njegovu istočnu stranu, povezanu sa Azerbejdžanom) i zapadnu stranu južnog toga rijeke Psou[1] (koja čini granicu između Rusije i Abhazije[n. 1]). Sjeverni Kavkaz je najgušće naseljena oblast Rusije. Najveći broj stanovnika čine pripadnici sjevernokavkaskih naroda, koji su po popisu iz 2002. godine brojali 6 miliona stanovnika. Oblast zahvata površinu od 258,3 km2 (1,5% ukupne površine države). Ukupan broj stavnika je oko 14,6 miliona (po procjeni od 1. januara 2010), ili 10,5% ukupnog broja stavnika Rusije.[2]
.png)
Sjeverni Kavkaz je u sastav ruske države ušao u 16. vijeku, a potpuno kontrola je uspostavljena nakon Kavkaskog rata 1859. godine. Danas se na teritoriji Sjevernog Kavkaza nalazi sedam republika (Adigeja, Karačajevo-Čerkezija, Kabardino-Balkarija, Sjeverna Osetija, Ingušetija, Čečenija i Dagestan) i dvije pokrajine (Krasnodarska i Stavropoljska Pokrajina), podjeljene između Južnog i Sjevernokavkaskog federalnog okruga.[2] Ako se u sastav Sjevernog Kavkaza u potpunosti uključi Predkavkazaje, granica se sporodi po Kumsko-maničkoj depresiji, a u sastav Sjevernog Kavkaza se moraju uračunati Kalmikija i Rostovska oblast, koje se nalaze južno od rijeke Manjič.
Napomena
uredi- ^ Ruska Federacije je priznala Republiku Abhaziju, oblast koja je samostalno proglasila nezavisnost od Gruzije.
Reference
uredi- ^ Severnый Kavkaz // Bolьšaя Sovetskaя Эnciklopediя
- ^ a b „Severnый Kavkaz”. Arhivirano iz originala 11. 5. 2015. g. Pristupljeno 5. 6. 2015.
