Toba je naselje nastalo krajem 18. veka, kada i okolna sela Banatska Topola i Torda.[1] Prvo naselje na području današnje Tobe podiže 1789. godine Feldmaršal Grof Robert Ziči-Feraris (Robert Zichy–Ferraris).[2] Ziči-Feraris je svoj posed prodao negde u periodu između 1838. i 1845. godine pretendentu na francuski presto Anriju V (Henry V, comte de Chambord, 1820–1883).[3]
Anri V postavlja za upravitelja svog poseda francuskog Barona Kirila Bilea (Joannes Cyril Billot), koji sa svojim sinovima upravlja ovom regijom u periodu od oko 50 godina. Baronovi sinovi, Henrik i Judoks (Henrik, Eudoxe) se ističu u pomoći i brizi o siromašnim i bolesnim o čemu govori i spomen ploča postavljena u čast njihove donacije 1893. godine u holu stare zgrade Bolnice u Kikindi.[4] U to vreme su najverovatnije u selu podignuti kaštel i rezidencija koji nisu sačuvani. 1876. godine je podignuta crkva Svete Tojice.[5]
Do sredine 19. veka naselje je bilo poznato pod nazivom Velika Toba, a stanovništvo se uglavnom bavilo gajenjem duvana. U selu je tada bio oko 100 domaćinstava.[6]
Nakon smrti Anrija V, njegove posede nasleđuje Vojovoda Roberto I od Parme (Robert I di Borbone-Parma, 1848-1907), a nakon njegove smrti, njegov sin Vojvoda Ilija od Parme (Elias di Borbone-Parma, 1880-1959). Početkom 20. veka zemljište prelazi u vlasništvo „Delmađarorsagi“ banke koja vrši parcelizaciju u periodu od 1910. do 1911. godine.[7]
Nakon drugog svetskog rata, 1949. godine sazidana je dvospratna zgrada Doma lokalne zadruge. 1976. godine završena je nova škola, u to vreme, prva savremena, obrazovna ustanova u regionu. Trenutno u školi rade četiri razreda. U sklopu iste zgrade je i obdanište. Selo danas ima Dom kulture, Vatrogsnu stanicu i ambulantu. U Tobi se nalazi i sedište kulturnog udruženja “Petefi Šandor”.
U naselju Toba živi 557 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,4 godina (41,8 kod muškaraca i 43,1 kod žena). U naselju ima 265 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,61.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Mađarima (prema popisu iz 2002. godine).
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Stanovništvo prema polu i starosti
[10]
|
|
m |
| |
|
? |
1 |
|
|
2 |
80+ |
6 |
|
|
6 |
75—79 |
12 |
|
|
14 |
70—74 |
17 |
|
|
17 |
65—69 |
31 |
|
|
27 |
60—64 |
30 |
|
|
38 |
55—59 |
24 |
|
|
21 |
50—54 |
24 |
|
|
21 |
45—49 |
26 |
|
|
17 |
40—44 |
19 |
|
|
25 |
35—39 |
35 |
|
|
23 |
30—34 |
21 |
|
|
16 |
25—29 |
16 |
|
|
19 |
20—24 |
24 |
|
|
12 |
15—19 |
18 |
|
|
14 |
10—14 |
21 |
|
|
24 |
5—9 |
23 |
|
|
22 |
0—4 |
14 |
|
|
11 |
Prosek : |
41,8 |
|
|
43,1 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava prema popisima iz perioda 1948—2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
|
Broj domaćinstava
|
390
|
407
|
407
|
406
|
385
|
321
|
265
|
|
Broj domaćinstava po broju članova prema popisu iz 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosek
|
Broj domaćinstava
|
60
|
96
|
37
|
49
|
13
|
7
|
1
|
1
|
0
|
1
|
2,61
|
|
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Pol
|
Ukupno
|
Neoženjen/Neudata
|
Oženjen/Udata
|
Udovac/Udovica
|
Razveden/Razvedena
|
Nepoznato
|
Muški
|
304
|
79
|
189
|
24
|
12
|
0
|
Ženski
|
272
|
30
|
188
|
48
|
5
|
1
|
UKUPNO
|
576
|
109
|
377
|
72
|
17
|
1
|
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja
Pol
|
Ukupno
|
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
|
Ribarstvo
|
Vađenje rude i kamena
|
Prerađivačka industrija
|
Muški
|
186
|
160
|
0
|
0
|
6
|
Ženski
|
91
|
75
|
0
|
0
|
3
|
UKUPNO
|
277
|
235
|
0
|
0
|
9
|
Pol
|
Proizvodnja i snabdevanje
|
Građevinarstvo
|
Trgovina
|
Hoteli i restorani
|
Saobraćaj, skladištenje i veze
|
Muški
|
0
|
5
|
2
|
3
|
2
|
Ženski
|
0
|
0
|
2
|
0
|
0
|
UKUPNO
|
0
|
5
|
4
|
3
|
2
|
Pol
|
Finansijsko posredovanje
|
Nekretnine
|
Državna uprava i odbrana
|
Obrazovanje
|
Zdravstveni i socijalni rad
|
Muški
|
0
|
0
|
5
|
1
|
0
|
Ženski
|
0
|
0
|
0
|
4
|
5
|
UKUPNO
|
0
|
0
|
5
|
5
|
5
|
Pol
|
Ostale uslužne aktivnosti
|
Privatna domaćinstva
|
Eksteritorijalne organizacije i tela
|
Nepoznato
|
Muški
|
1
|
0
|
0
|
1
|
Ženski
|
0
|
0
|
0
|
2
|
UKUPNO
|
1
|
0
|
0
|
3
|
- ^ www.kikinda.rs Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. mart 2010), Sela Kikindske opštine
- ^ Link text Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. septembar 2010), Bodor Antal, Délmagyarországi telepítések története és hatása a mai közállapotokra. 1914, Budapest.
- ^ Istorija sela Molin Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. mart 2010), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Istorijat Bolnice u Kikindi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. avgust 2010), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Sačuvane fotografije kaštela i rezidencije Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. jun 2009), Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Link text Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. septembar 2010), Fényes Elek, Magyarország geographiai szótára. I-IV. 1851, Pesten.
- ^ Link text Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. septembar 2010), Borovszky Samu, Magyarország vármegyéi és városai. Magyarország monográfiája. Torontál vármegye.1911, Budapest.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.