Tromse
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Tromse (norv. Tromsø) je značajan grad u Norveškoj. Grad je u okviru pokrajine Severne Norveške i sedište i najveći grad istoimenog okruga Troms.
Tromse norv. Tromsø | |
---|---|
![]() Pogled na središnji deo Tromsea | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Pokrajina | Severna Norveška |
Okrug | Troms |
Osnovan | 1794. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2011.. | 56.466 |
— gustina | 22,37 st./km2 |
Aglomeracija | 68.239 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 69° 40′ 58″ S; 18° 56′ 34″ I / 69.682778° S; 18.942778° I |
Vremenska zona | UTC+1, leti UTC+2 |
Aps. visina | 0-100 m |
Površina | 2.523,93 km2 |
Veb-sajt | |
www.tromso.kommune.no |
Prema podacima o broju stanovnika iz 2011. godine u Tromseu živi oko 56 hiljada stanovnika, dok u opštini živi blizu 70 hiljada stanovnika.
Tromse je najseverniji grad u Norveškoj i jedno najvećih naselja iza severnog polarnika. U skladu sa tim grad je i glavno norveško ishodište u razvoju severnog dela države i istraživanju Arktika.
Geografija
urediGrad Tromse se nalazi u severnom delu Norveške. Od glavnog grada Osla grad je udaljen 1.650 km severno od grada. Shodno tome, glavna veza sa Oslom i ostatkom Norveške je putem avio-veza.
Reljef
urediTromse se nalazi na severozapadnoj obali Skandinavskog poluostrva. Grad se razvio uz istoimeni fjord Tromse. Grad okružuju planine. Shodno tome, nadmorska visina grada ide od 0 do 100 m nadmorske visine.
Klima
urediKlima u Tromseu je kontinentalna sa istovremenim uticajem i Atlantika i Golfske struje i Arktika. Ona je mnogo oštrija nego u većem delu Norveške južno, ali je i znatno blaža od drugih područja na sličnoj geografskoj širini.
Vode
urediTromse se razvio kao morska luka na obali istoimenog zaliva fjorda Tromse, dela Severnog mora. Zaliv nije otvoren ka moru, već se tu nalazi više malih poluostrva i ostrva. Gradsko područje je većim delom na ostrvu Tromseja, a manjim na kopnu.
Istorija
urediPrvi tragovi naseljavanja na mestu današnjeg Tromsea javljaju se u doba praistorije i vezani su za laponsko življe. Začeci današnjeg norveškog naselja vezani su za srednji vek, tačnije za 1252. godine, kada se na datom mestu podiže crkva, kao mesto okupljanja. Međutim, mesto nije imalo veći značaj tokom sledećih vekova.
Tromse je 1794. godine dobio gradska prava, što je bio uvod u značajan razvoj grada u 19. veku, kada grad postaje stecište razvoja evropskog dela Arktika.
Tokom petogodišnje okupacije Norveške (1940—45) od strane Trećeg rajha Tromse i njegovo stanovništvo nisu značajnije stradali.
Stanovništvo
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Godina |
---|
Stanovništvo |
Danas Tromse sa predgrađima ima oko 68 hiljada u gradskim granicama, što je 3 puta više nego pre pola veka. Poslednjih godina broj stanovnika u gradu se povećava po godišnjoj stopi od 1%.
Privreda
urediPrivreda Tromsea se zasniva na korišćenju resursa norveškog dela Arktika. Tradicionalne delatnosti su ribolov i pomorstvo, a danas se sve više razvijaju nauka i istraživački rad vezan za Arktik.
Partnerski gradovi
urediTromse je pobratimljen sa sledećim gradovima:[1][2]
- Kemi, Finska – od 1940.
- Luleo, Švedska – od 1950.
- Grimsbi, Ujedinjeno Kraljevstvo – od 1961.
- Enkoridž, Aljaska, SAD – od 1969.
- Zagreb, Hrvatska – od 1971.
- Murmansk, Rusija – od 1972.
- Kecaltenango, Gvatemala – od 1999.
- Gaza, Palestina – od 2001.
- Nadim, Rusija – od 2007.
- Arhangeljsk, Rusija – od 2011.
- Sermersok, Grenland, Danska – od 2018.
- Puna, Indija – nepoznat datum pobratimljena
Galerija
uredi-
Gradsko priobalje u maju
-
Pešačka ulica u Tromseu
-
Glavna gradska crkva
-
Gradski život
Reference
uredi- ^ „Tromsø”. db-city.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-20.
- ^ „Vennskapsbyer”. tromso.kommune.no (na jeziku: norveški). Arhivirano iz originala 14. 08. 2012. g. Pristupljeno 2022-01-20.