Turija (Kučevo)
Turija je naselje u Srbiji u opštini Kučevo u Braničevskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 466 stanovnika (bez lica u inostranstvu). Prema prvim rezultatima Popisa stanovništva 2011. "Ukupno popisana lica" 761, "Ukupan broj stanovnika" 471, "Lica u inostranstvu" 290, "Ukupan broj domaćinstava" 207, "Ukupan broj stanova" 329.
Turija | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Braničevski |
Opština | Kučevo |
Stanovništvo | |
— 2011. | 466 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 31′ 17″ S; 21° 38′ 15″ I / 44.521333° S; 21.6375° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 171 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 12257 |
Pozivni broj | 012 |
Registarska oznaka | PO |
Geografija uredi
Naselje Turija se nalazi severozapadno od Kučeva na udaljenosti od oko 10 minuta, tj. na oko 8,5 kilometara (mereno od Osnovne škole "Veljko Dugošević" ili od Crkve Svetih apostola Petra i Pavla u Turiji pa do Opštinske uprave u Kučevu). Selo je rasturenog tipa (sa više zaseoka). U novije doba selo se razvija pored magistralnog puta Kučevo - Požarevac. U selu se nalazi matična osnovna škola koja nosi ime narodnog heroja Veljka Dugoševića i sa područnim odeljenjem iz Kaone ima oko 100 đaka.
Kroz naselje prolaze tri važne saobraćajnice - magistralni put Požarevac-Kučevo-Majdanpek-Negotin (nekada M-24, sada državni put IB reda 33), regionalni put Turija - Rakova Bara - Krivača - Maleševo, i dalje do Golupca (nekada R-256, sada državni put IIB reda 376), i železnička pruga Beogad-Požarevac-Kučevo-Majdanpek-Bor i dalje ka Negotinu do Prahova, ili ka Zaječaru pa preko Knjaževca i Svrljiga do Niša. Ove saobrađajnice i geografski položaj, zajedno sa Poštom, Mesnom kancelarijom Turija, Mesnom zajednicom "Turija" Turija, matičnom Osnovnom školom "Veljko Dugošević" Turija, čini naselje malim lokalnim centrom u opštini Kučevo.
U naselju se nalazi i Vodenica Vitomira Đorđevića u Turiji (Kučevo). Inače, Turija je poznata po nekada velikom broju vodenica i valjaonica čiji se ostaci do dana današnjeg mogu videti. U Turiji se nalaze i par omanjih pećina, vidikovac Stenje (Stanj) gde se mogu naći i pojedini arheološki ostaci iz ranijih perioda (rimskog perioda) i na kome se nalazi omanja pećina. Najviši vrh je na brdu/planini Đula (nešto preko 500 metara).
Ime uredi
Ime sela verovatno potiče od latinske reči Turis - kula. To ukazuje na mogućnost postojanja sela još za vreme Rimljana. Međutim, prema Konstantinu Jirečeku ime sela potiče od zoonima „tur“, naziva za jednu vrstu izumrlog divljeg govečeta.
Po legendi selo je dobilo ime po devojkama koje su čuvale svinje. Devojke su zanete razgovorima izgubile svinje, kada su primetile da su svinje nestale počele su da ih traže. Kada je jedna od devojaka pronašla svinje, rekla je drugoj: „Tu rije, tu rije!..." Po rečima devojke koja je pronašla svinje selo je ubrzo dobilo ime Turija.
Demografija uredi
U naselju Turija živi 499 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 47.0 godina (46.3 kod muškaraca i 47.6 kod žena). U naselju ima 197 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3.01.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 1 | 3 | ||
80+ | 6 | 11 | ||
75—79 | 19 | 27 | ||
70—74 | 30 | 32 | ||
65—69 | 29 | 37 | ||
60—64 | 23 | 12 | ||
55—59 | 14 | 18 | ||
50—54 | 24 | 29 | ||
45—49 | 20 | 19 | ||
40—44 | 12 | 14 | ||
35—39 | 11 | 9 | ||
30—34 | 14 | 17 | ||
25—29 | 16 | 11 | ||
20—24 | 14 | 16 | ||
15—19 | 13 | 15 | ||
10—14 | 16 | 12 | ||
5—9 | 11 | 9 | ||
0—4 | 14 | 21 | ||
Prosek : | 46,3 | 47,6 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 246 | 37 | 167 | 27 | 15 | 0 |
Ženski | 270 | 27 | 175 | 58 | 10 | 0 |
UKUPNO | 516 | 64 | 342 | 85 | 25 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 96 | 24 | 0 | 4 | 24 |
Ženski | 49 | 10 | 0 | 0 | 14 |
UKUPNO | 145 | 34 | 0 | 4 | 38 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 2 | 0 | 12 | 1 | 18 |
Ženski | 0 | 0 | 6 | 3 | 1 |
UKUPNO | 2 | 0 | 18 | 4 | 19 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 1 | 3 | 3 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 2 | 5 | 5 |
UKUPNO | 0 | 1 | 5 | 8 | 6 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 3 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 3 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 6 |
Reference uredi
- ^ Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2005. COBISS-ID 8764176.
- ^ Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. septembar 2004. ISBN 978-86-84433-00-0.