Uvs Nur (mongolski jezik: Uvs nuur, ruski jezik: Ubsu-Nur ili Ubsa) je visoko-slano jezero koje se nalazi u pograničnom području između Mongolije i Rusije (manji deo). Severoistočni deo jezera nalazi se u ruskoj republici Tuva, a najveće naselje je u mongolskom delu, Ulagom. Ovo veoma slano i plitko jezero je ostatak velikog slanog mora koje je pre nekoliko hiljada godina pokrivalo mnogo veće područje. Uvs Nur, površine 3.350 km², je najveće jezero u Mongoliji i smešteno je 759 metara ispod nivoa mora, u depresiji Ubsunurske kotline (Bazen Uvs Nura, poznat i kao Bazen Ubsa-Nur) (mongolski: Basseйn Ubsu-Nur, ruski: Ubsunurskaя kotlovina), krhkom bazenu zatvorenog sliva (endorheični bazen).[1]

Uvs-Nur
Uvs nuur
Svetska baština Uneska
Zvanično imeUbsunurski basen
MestoUvs, Rusija Uredi na Vikipodacima
Koordinate50° 18′ S; 92° 42′ I / 50.3° S; 92.7° I / 50.3; 92.7
Površina3.350 km2 (3,61×1010 sq ft)
KriterijumPrirodno dobro: ix, x
Upis2003. (27. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/769
Satelitska fotografija jezera Uvs Nur
Položaj jezera Uvs Nur u Ubsunurskoj kotlini
Ubsu-Nur
Koordinate50° 18′ 00″ S; 92° 42′ 00″ I / 50.300° S; 92.700° I / 50.300; 92.700
Otokenema
Zemlje basena Rusija
Površina3 350 km2
Nad. visina753 m
DRV17010320011199000000010
Ubsu-Nur na karti Rusije
Ubsu-Nur
Ubsu-Nur
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi

U Ubsunurskoj kotlini najsevernija svetska pustinja se susreće s najjužnijom zonom tundre na severnoj zemljinoj polulopti. Kotlina ima površinu od oko 70.000 km² i većinom se sastoji od lednika, alpske tundre, pod-alpskih pašnjaka, planinskih tajga, ali i pošumljene i gole stepe s ponekim područjima polupustinja, pa čak i peščanih pustinja s dinama. Kako se kotlina nalazi na granici klimatskih područja Sibira i Središnje Azije, tenperature znaju varirati od -58 °C zimi do 47 °C leti. Uprkos ovako ekstremnoj klimi, ovaj raznoliki predeo ima i veliku biološku raznovrsnost.[2], te je dom za više od 173 vrste ptica i 41 sisara, uključujući ugrožene vrste kao što su snežni leopard (Panthera uncia), argali ovca (Ovis ammon) i sibirska divlja koza (Capra sibirica). Izostanak industrije i oslanjanje stanovništva na tradicionalno nomadsko pastirstvo su minimalno uticali na predeo čime je on gotovo ostao nedirnut. Zbog toga je od 2003. godine, rezervat biosfere Ubsunurske kotline (njenih 1.069 ha) upisan na UNESKO-v Spisak mesta Svetske baštine u Aziji i Australaziji[3]

Izvori uredi

  1. ^ Ubsunurska kotlina Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. septembar 2007) kao deo Mreže svetskih rezervata biosfere. Posećeno 20. 02. 2011.
  2. ^ Ubsunurska kotlovina Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. septembar 2019) na stranicama ruskog Greenpeace-a. Posećeno 19. 02. 2011.
  3. ^ Uvs Nuur Basin - UNESCO World Heritage Centre

Spoljašnje veze uredi