Ulica Krunska (Beograd)

улица у Београду
KRUNSKA
ulica
Opština Vračar
Početak Ulica kneza Miloša (Beograd) i Pionirski park i Andrićev venac
Kraj Ulica Maksima Gorkog (Beograd) i Pijaca Kalenić (Beograd) i Park vojvode Petra Bojovića
Dužina 1200 m
Nazvana 1997.
Stari nazivi Nadeždina, Gospodar Jevremova (deo), Kraljice Drage (deo), Poslanička, Kneginje Perside (deo), Moskovska (deo), Proleterskih brigada
Krunska ulica, mart 2008.

Ulica Krunska jedna je od najlepših ulica u Beogradu.[1]

Proteže se od Pionirskog parka (nekada Dvorske bašte) i Ulice kneza Miloša do Parka vojvode Petra Bojovića i Kalenić pijace.

Zaštićena je kao gradska celina Beograda.

Ime ulice uredi

Ulica je ime dobila po kruni, simbolu vladarskog dostojanstva. Ovo ime je nosila od 1872. do 1896, od 1904. do 1946. i ponovo od 1997.[2]

U međuvremenu je čak 12 puta menjala ime (u celini ili samo pojedini njeni delovi):[3][4]

Istorija uredi

Krunska ulica je u novijoj istoriji poznata po tome što se u njoj nalazilo porodilište koje je, tokom savezničkom bombardovanju Beograda na Uskrs 1944. godine, pogođeno i tada je smrtno stradalo i nekoliko tek rođenih beba.[5]

Objekti u Krunskoj ulici uredi

 
Oznaka u ulici Krunskoj u Beogradu
 
Genčićeva kuća, danas Muzej Nikole Tesle

U Krunskoj 51 nalazi se Genčićeva kuća, podignuta kao porodična kuća Đorđa Genčića, industijalca i političara, ministar unutrašnjih poslova u vreme vladavine kralja Aleksandra Obrenovića, politički „vođa“ zavere protiv kralja Aleksandra i gradonačelnik Niša od 1894. do 1899. godine. Kuća je ustanovljena kao nepokretno kulturno dobro i spomenik kulture. Od 1952. godine u ovom objektu se nalazi Muzej Nikole Tesle.

Vredna pomena je i Gradska vila Velimira Popovića u Krunskoj 44, koja predstavlja veoma dobar primer razvoja koncepcije stambene arhitekture u Beogradu između dva rata.[6]

U ovoj ulici nalazi se više ambasada (Mađarske, Turske, Španije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Belgije), Centar za izbeglice, Muzička škola „Stevan Mokranjac“ i Studentska poliklinika. Zanimljivo je da je u zgradi u kojoj se sada nalazi Turska ambasada jedno vreme živeo naš veliki pesnik Jovan Jovanović Zmaj. Takođe u ovoj ulici se nalaze i katolički sakralni objekti Samostan Svetog Križa, Samostan Sestara milosrdnica i Crkva Svetog Kralja.[7]

U Krunskoj 69 je pune dve decenije, do 2015. godine, bilo sedište Demokratske stranke. Zgrada je restitucijom vraćena Branku - Bobu Božiću, sinu predratnog vlasnika Dobrivoja Božića.[8][9]

Susedne ulice uredi

Krunska preseca ulice Resavsku, Svetozara Markovića, Beogradsku, Prote Mateje, Kneginje Zorke, Molerovu, Koče kapetana i Baba Višnjinu.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Beograđani odlučili: Krunska ulica jedna od najlepših u prestonici”. krstarica.com. 4. 11. 2015. Pristupljeno 29. 11. 2018. 
  2. ^ Ulice i trgovi Beograda 1 (A-M). Beograd: Biblioteka grada Beograda. 2004. ISBN 978-86-7191-066-8. COBISS.SR 118774540
  3. ^ Mlađenović, Vanja. „Krunska - ulica sa 12 imena”. 011info.com. Pristupljeno 29. 11. 2018. 
  4. ^ Kaćanski, Vladislav St. (2008). Stari izgled Beograda. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 162. 
  5. ^ „Savezničko bombardovanje Beograda pre 69 godina”. Politika. 15. 4. 2013. Pristupljeno 30. 11. 2018. 
  6. ^ Putnik, Vladana (2012). „PRILOG PROUČAVANjU RAZVOJNIH TOKOVA MEĐURATNE STAMBENE ARHITEKTURE BEOGRADA” (PDF). Nasleđe: 158—159. Pristupljeno 29. 11. 2018. 
  7. ^ „REČ-DVE O VRAČARSKIM ULICAMA (gde se nalaze, kako su dobile imena, šta u njima ima)”. Moj Vračar. Pristupljeno 29. 11. 2018. 
  8. ^ Božić stiže po vilu u Krunsku („Blic“, 25. januar 216)
  9. ^ Ko je čovek koji je povratio Krunsku (B92, 18. februar 2016)

Spoljašnje veze uredi