Uri Geler (20. decembar 1946) je izraelski iluzionista, mađioničar, TV ličnost i samoproglašeni vidovnjak. Poznat po savijanju kašika i drugim iluzijama. Koristi trikove da simulira efekte telekineze i telepatije, tvrdi da su njegove moći stvarne.[1][2] Tokom svoje četrdesetogodišnje karijere kao zabavljač je gostovao u dosta emisija i nastupao u mnogim državama.

Uri Geler
Uri Geler u Rusiji
Datum rođenja(1946-12-20)20. decembar 1946.
Mesto rođenjaTel Aviv, Britanski mandat nad Palestinom
PrebivališteKipar
Tel Aviv, Izrael
Zanimanjemađioničar, iluzionista, TV ličnost, samoproglašeni vidovnjak
Aktivni period1970-danas
SuprugaHana Geler (1979-danas)
Deca2
Veb-sajtwww.urigeller.com

Privatni život uredi

Geler je rođen 20. 12. 1946. u Tel Avivu, koji je tada bio deo Britanskog mandata nad Palestinom.[3] Tvrdi da je daleki rođak Sigmunda Frojda sa majčine strane.[4] Kada je imao 11 godina njegova porodica se preselila na Kipar u Nikoziju gde je pohađao srednju školu i naučio engleski jezik. Sa 18 godina[5] je služio vojni rok u Izraelu, povređen je 1967. tokom Šestodnevnog rata.[6]

Krajem 60-ih godina je počeo da radi kao zabavljač u noćnim klubovima pred manjom publikom[7] nakon čega je postao poznat u Izraelu.[8] Usledili su nastupi na raznim lokacijama u Izraelu[9] da bi tokom 70-ih postao poznat u SAD i Evropi, u tom periodu je bio na vrhuncu karijere. Tada je privukao pažnju naučnika koji su hteli da ispitaju njegove sposobnosti.

Karijera uredi

Geler je privukao pažnju nakon što je na televiziji demonstrirao navodnu telekinezu, telepatiju i radiesteziju.[10] Na svojim nastupima je savijao kašike, objašnjavao skrivene crteže i činio da satovi stanu ili rade brže. Geler je rekao da je ove stvari radio pomoću snage želje i uma.[11] Mađioničari i skeptici su naglasili da je Geler uhvaćen kako vara na svojim nastupima i da se njegove izvedbe mogi kopirati mađioničarskim trikovima.[12][13][14][15]

Geler je svoju prvu autobiografiju, Moja priča objavio 1975. i u njoj priznao da je na početku svoje karijere koristio mađioničarske trikove da bi njegovi nastupi trajali duže, na to je pristao pod uticajem menadžera.[16] Trik se sastojao od pogađanja registarskih brojeva gledalaca koje je Geler unapred znao jer bi mu menadžer rekao.

Jedan od Gelerovih najpoznatijih kritičara je skeptik Džejms Randi, koji je optužio Gelera da pokušava da predstavi mađioničarske trikove kao paranormalne aktivnosti. Randi je napisao knjigu Istina o Uriju Geleru u kojoj se suprotstavljao Gelerovim tvrdnjama. Često je i kopirao Gelerove performanse koristeći mađioničarske trikove.[15][17]

Sredinom 80-ih Geler je bio multimilioner, tvrdeći da se bavi mineralnom radiestezijom za rudarske kompanije po ceni od 1 000 000£.[18]

Geler je glumio u filmu Sanitarijum (2001).[19]

2002. je učestvovao u britanskom rijaliti šouu Ja sam poznata ličnost... izvucite me odavde!.

2007. je bio vodič u izraelskom rijaliti šouu Naslednik gde su učesnici prikazivali navodne natprirodne moći. Izraelski mađioničari su kritikovali program tvrdeći da su sve to bili trikovi.[20]

2008. je bio vodič TV programa Sledeći Uri Geler koji se prikazivao u Nemačkoj.[21] kasnije iste godine je sličan program emitovan u Holandiji, zatim u Mađarskoj gde Geler navodno pokreće zaustavljene satove, pomera stolove i izvodi njegove ostale nastupe.

2009. ponovo sličan šou, ovaj put emitovan u Grčkoj.[22]

Paranormalne tvrdnje uredi

Geler tvrdi da su njegovi uspesi rezultat paranormalnih moći[10] koje su mu date od strane vanzemaljaca,[23] ali kritičari kao što je Džejms Randi su rekli i dokazali da se Gelerovi nastupi mogu kopirati trikovima.[12][17]

Dok je bio pod hipnozom, Geler je rekao da je poslat na Zemlju od strane vanzemaljaca sa svemirskog broda udaljenog 53 000 svetlosnih godina.[24][25] Kasnije je porekao ove tvrdnje ali je dodao da posotoji mala šansa da neke od njegovih moći imaju veze sa vanzemaljcima.[26]

Parapsiholog Andrija Puharić kog je Geler upoznao 1971. tvrdi da je Geler teleportovao psa kroz zid njegove kuće. Martin Gardner, američki pisac naučnih tekstova, rekao je da ni jedan ekspert za prevaru nije bio svedok i da stoga ne treba Puharića shvatiti ozbiljno.[27] Puharić je u svojoj biografiji naveo da je Geler komunicirao sa superinteligentnim kompjuterima iz svemira. Kompjuteri su navodno slali poruke upozorenja upućene čovečanstvu upozoravajući na katastrofu koja će nas pogoditi ako ne promenimo način života.[28]

Mnogi naučnici, mađioničari i skeptici su predložili načine kojima bi Geler mogao da obmane publiku.[12][29] Među ove kritičare spadaju i Ričard Fejnman, Džejms Randi i Martin Gardner koji su njegove demonstracije oslovili kao prevarantske osim u zabavljačkom poslu.[30] Ričard Fejnman, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, koji je bio mađioničar amater napisao je u svojoj knjizi da Geler nije mogao da savije ključ za njega i njegovog sina.[31]

Neke od njegovih tvrdnji su proizvođači satova opisali kao jednostavno restartovanje zaustavljenog mehaničkog sata njegovim pomeranjem.[32]

Geler je poznat po svojim sportskim prognozama. Tokom evropskog prvenstva u fudbalu 1996. na utakmici između Škotske i Engleske na Vembliju, Geler, koji je leteo iznad stadiona u helikopteru, navodno je uspeo da pomeri loptu sa penal tačke kada je Škotska trebalo da izvede udarac. Penal je odbranjen i Škotska je izgubila 2-0.[33]

1992. Gelera su pitali da se pridruži istrazi za kidnapovanim mađarskim modelom, predvideo je da će biti nađena živa i zdrava, ali nikada nije nađena i veruje se da je ubijena.[34]

Geler je bio prijatelj britanskog sportiste Brusa Bursforda kome je pomagao da trenira svoj um tokom priprema za postavljanje biciklističkih rekorda tokom 1990-ih godina.[35]

Tokom jednog segmenta u TV programu "Naslednik" Geler je pomerio kompas, navodno koristeći svoje moći, kasnije su kritike primetile da se na usporenom snimku vidi da Geler ima magnet pričvršćen za palac neposredno pre nego što se magnet pomerio.[36][37] Geler je rekao da nije bila u pitanju dobra motorika već mistična aura koju je dobio publicitetom.[38] Isti trik je izveo 2000. godine u američkom tok-šouu, koji je kasnije bio kopiran od strane Randija na istom mestu nedelju dana kasnije.[39]

2007. skeptici su primetili da je Geler naizgled odustao od nekih tvrdnji da ne izvodi mađioničarske trikove. Randi je skrenuo pažnju na citat iz nemačkog magazina gde Geler kaže da više neće govoriti kako ima natprirodne moći već da je zabavljač koji hoće da napravi dobar šou i da se njegov kompletan karakter promenio.[40] Kasnije je drugom nemačkom magazinu rekao da on samo više neće govoriti kako ima natprirodne moći, što ne znači da ih nema. Takođe je rekao da su skeptici izopačili da zvuči kao da je on priznao da je mađioničar što on nikad nije rekao.[41]

U TV programu "Sledeći Uri Geler" je rekao kako nema natprirodne moći, nakon čega je namignuo kameri.[42]

U martu 2019. je napisao otvoreno pismo Terezi Mej u kom je rekao da će joj telepatski zabraniti da izvede Britaniju iz Evropske unije i da treba da mu veruje da je sposoban da to izvede.[43]

Autorska prava uredi

U novembru 2000. Geler je tužio kompaniju Nintendo za 60 000 000£ zbog jedne Pokemon vrste Kadabra, za koju je tvrdio da je neovlašćena aproksimacija njegove ličnosti.[44][45] Sporna Pokemon vrsta ima vidovnjačke sposobnosti i sa sobom nosi savijenu kašiku. Geler tvrdi da zvezda na čelu i munje na stomaku Pokemona simbolizuju Vafen-SS bivše Nacističke Nemačke.[45] Takođe su i katakane Gelera (ユリゲラー) i sporne vrste (ユンゲラー) vizuelno vrlo slične. Pokemon anime direktor je potvrdio da se kartice ove pokemon vrste neće više proizvoditi, poslednja serija kartica koja je sadržala ovu vrstu je izdata 2002/2003.[46]

Zahtevao je od Jutjuba da uklone snimak u kom se sadrži isečak Geler ne uspeva da izvede nastup.[47]

Naučna ispitivanja uredi

Gelerovi nastupi gde kopira crteže ili savija escajg se uglavnom odvijaju na televizijama. Na početku karijere je dozvoljavao nekim naučnicima da ispitaju njegove tvrdnje. Jednom takvom prilikom Geler je bio izolovan i tražili su od njega da kopira crteže iz druge prostorije. Eksperimentom se dokazalo da je dovoljno dobro kopirao crtež da bi produžio istraživanje.[48] Ovaj fenomen je dobio naziv Gelerov efekat.[49]

U svojoj knjizi Enciklopedija tvrdnji, prevara i farsi okultnog i natprirodnog, Randi je napisao da su naučnici koji su ispitivali Gelera bili svesni da ih je barem jednom prilikom prevario pomoću mađioničarskog trika.[50] Takođe je napisao da su njihovi protokoli za ovo istraživanje bili neadekvatni.[50] Kritike su skrenule pažnju na činjenicu da su naučnici koji su ispitivali Gelera verovali u paranormalne moći i da ga nisu dobro pretresli pre eksperimenta.[51] Psiholog Čarls Edvard Mark Hansel i skeptik Pol Kurc su rekli da su eksperimente bili loše osmišljeni i skloni prevarama.[52][53]

Kritikovanju eksperimenta su se pridružili parapsiholozi Dejvid Marks i Ričard Kaman koji su našli dokaze da je Geleru bilo dozvoljeno da viri kroz rupu na zidu u sobu gde se nalazio crtež koji treba da kopira, pored toga, Geler je preko dvosmernog komunikatora mogao da sluša razgovor naučnika koji su diskutovali koji će mu crtež postaviti. Ovi propusti su dokazali da je potrebno da pri testiranju vidovnjaka bude pristuan ekspert u razotkrivanju raznih trikova koji mogu da poremete istraživanje.[54] Marks je nakon ispitivanja rezultata rekao da ni jedna od Gelerovih paranormalnih tvrdnji nije testirana u u kontrolisanim uslovima, dodao je da Geler nema nikakve natprirodne moći, ali da je veoma lukav i uvežban mađioničar.[54]

Vlasništvo uredi

U februaru 2009. Geler je kupio nenaseljeno ostrvo nedaleko od istočne obale Škotske ranije poznato po suđenju vešticama i plažama za koje se priča da je Robert Luis Stivenson opisao u svom romanu "Ostrvo sa blagom". Geler tvrdi da je na ostrvu zakopano egipatsko blago koje je donela tutankamonova polusestra Skota pre 3500 godina. Rekao je da će naći blago pomoći rediestezije i da je pojačao mistične moći ostrva tako što je na ostrvu zakopao kristalnu kuglu koja je nekad pripadala Albertu Ajnštajnu[55][56]

Reference uredi

  1. ^ Information, Reed Business (6. 4. 1978). New Scientist (na jeziku: engleski). Reed Business Information. 
  2. ^ Information, Reed Business (1. 6. 1978). New Scientist (na jeziku: engleski). Reed Business Information. 
  3. ^ „Me and my school photo: Uri Geller remembers bombs, curfews and shootings in Cyprus”. Mail Online. Pristupljeno 27. 5. 2019. 
  4. ^ Margolis, Jonathan. (1998). Uri Geller : magician or mystic?. London: Orion. ISBN 9780752810065. OCLC 42310250. 
  5. ^ Randi, James. (1982). The truth about Uri Geller. Randi, James. (Rev. izd.). Buffalo, N.Y.: Prometheus Books. ISBN 9780879751999. OCLC 9164994. 
  6. ^ „Bend it like Geller”. The Age (na jeziku: engleski). 28. 12. 2006. Pristupljeno 27. 5. 2019. 
  7. ^ „Science: The Magician And the Think Tank”. Time (na jeziku: engleski). 12. 3. 1973. ISSN 0040-781X. Pristupljeno 27. 5. 2019. 
  8. ^ "Telepathist Geller Termed a Fraud," Jerusalem Post 5 October 1970
  9. ^ Margolis, Jonathan (1998). Uri Geller. Magician or Mystic?: Orinon Media. ISBN 978-0-7528-1006-5. str. 92, 103, 107, 112, 118.
  10. ^ a b Geller, Uri (8. 11. 2000). „Geller: I can bend metal”. London: The Guardian. Pristupljeno 17. 10. 2007. 
  11. ^ „Cyberspace Psychic”. Totally Jewish. 25. 7. 2000. Arhivirano iz originala 08. 11. 2007. g. Pristupljeno 5. 10. 2007. 
  12. ^ a b v „The skeptic's Dictionary: Uri Geller”. Skepdic.com. Pristupljeno 7. 3. 2010. 
  13. ^ Jones, Simon. (2002). "Geller, Uri". In Michael Shermer. The Skeptic Encyclopedia of Pseudoscience. ABC-CLIO. ISBN 978-1-57607-654-5. str. 113–15.
  14. ^ Nickell, Joe. (2005). Camera Clues: A Handbook for Photographic Investigation. University Press of Kentucky. ISBN 978-0-8131-1894-9. str. 198–200. "Skeptics point out that Geller is a former magician, that magicians can duplicate his effects by clever tricks, and that he refuses to perform when magicians are observing-apparently afraid they might discover his trickery. In fact Geller has actually been caught cheating. In one instance, although he pretended to cover his eyes while a secretary made a simple drawing, Geller actually peeked, thus enabling him to appear to read her mind and produce the drawing. Again, instead of bending a key "by concentration" as he pretended, Geller bent the key against a table when he thought no one was looking."
  15. ^ a b Hurley, Patrick J.: A Concise Introduction to Logic. 11th Edition. Wadsworth Publishing. 2010. ISBN 978-0840034168. str. 626. "In fact Geller was just a clever trickster who duped his audiences. Geller's trickery was exposed in large measure by the magician James Randi. After watching videotapes of Geller's performances, Randi discovered how Geller performed his tricks, and in no time he was able to perform every one of them himself. Sometimes Geller would prepare a spoon or key beforehand by bending it back and forth several times to the point where it was nearly ready to break. Later, by merely stroking it gently, he could cause it to double over. On other occasions Geller, or his accomplices, would use sleight-of-hand maneuvers to substitute bent objects in the place of straight ones."
  16. ^ „13”. Uri-geller.com. Arhivirano iz originala 08. 03. 2010. g. Pristupljeno 7. 3. 2010. 
  17. ^ a b Alcock, James. (1981). Parapsychology-Science Or Magic?: A Psychological Perspective. . Pergamon Press. pp. 139–40. ISBN 978-0080257730.  "It was through the diligent efforts of conjurer James ("The Amazing") Randi that Geller was finally, at least in most people's eyes, exposed. Randi demonstrated that he could by ordinary conjuring means duplicate Geller's feats. His perseverance in investigating and unveiling the circumstances of many of Geller's more spectacular performances (including the discovery of confederates who aided Geller when necessary) made it very difficult for anyone with any degree of critical thought to continue to accept Geller's claims."
  18. ^ van Hattam, Margaret (18. 1. 1986). „A cost-effective account of the spoons”. The Financial Times. „In 1974 the late Sir Val Duncan set a young Israeli the task of finding some bottles of olive oil he had buried in the garden of his Majorca home, assuring him that it would be his first step towards untold wealth. He was right. Today Uri Geller is a millionaire several times over. This is how it happened. 
  19. ^ Sanitarium, Приступљено 30. 5. 2019 
  20. ^ „Uri Geller accused of TV trickery”. BBC. 21. 1. 2007. Приступљено 30. 3. 2007. 
  21. ^ „The Next Uri Geller”. Pro7. Архивирано из оригинала 29. 02. 2008. г. Приступљено 8. 1. 2008. 
  22. ^ „Ο ΔΙΑΔΟΧΟΣ ΤΟΥ URI GELLER”. Antenna.gr. 30. 12. 2009. 
  23. ^ Frum, David (2000). How We Got Here: The '70s. New York, New York: Basic Books. стр. 132. ISBN 978-0-465-04195-4. 
  24. ^ Samuel, Lawrence.: Supernatural America: A Cultural History. Praeger. 2011. ISBN 978-0313398995. str. 100–01. "After meeting Geller in Israel in 1971, Puharich was so taken with the twenty-three-year-old and his powers that he would describe the man in Messianic terms. More than just a particularly gifted psychic, Geller was an ambassador sent by extraterrestrials (from a spaceship called Spectra located some fifty-three thousands light years away) to prepare Earthlings for the conquest of their planet."
  25. ^ Kurtz, Paul. (1985). A Skeptic's Handbook of Parapsychology. . Prometheus Books. pp. 211. ISBN 978-0-87975-300-9.  "Hypnotized by Puharich, Geller identified himself as "Spectra," a computer aboard a spaceship from a distant galaxy. Under the control of "Hoova," he was sent to intervene on earth and Puharich was to assist Geller. How much of this was due to Puharich's or Geller's fantasies and how much was a result of pure fabrication on the part of both is difficult to say. The "intelligences" that Uri drew upon were from outer space. For many, UFOlogy has become a new religion, replete with science-fiction imagery of the post-modern world. And Uri, like countless others, has embellished his mission with fanciful space-age symbols."
  26. ^ Shepard, Leslie. (1991). "Uri Geller". In Encyclopedia of Occultism & Parapsychology. Gale Research. ISBN 978-0-8103-4915-5. str. 655. "Although much of his [Puharich's] book was accurate factual reporting, many people were put off by the space-fantasy passages, and I admit that they caused me some embarrassment... You must remember that all of this fantasy material was obtained while I was under hypnosis. One reason I wrote My Story was to give my own version of events, though I must emphasize that there is a slight possibility that some of my energies do have extraterrestrial connection."
  27. ^ Kurtz, Paul. (1985). A Skeptic's Handbook of Parapsychology. . Prometheus Books. pp. 356. ISBN 978-0-87975-300-9. 
  28. ^ Evans, Christopher. (1974). Integral fruitage. New Scientist. 25 April. p. 191
  29. ^ „Richard Feynman on Uri Geller”. Indian-skeptic.org. 23. 10. 1997. Arhivirano iz originala 24. 02. 2008. g. Pristupljeno 7. 3. 2010. 
  30. ^ Gardner, Martin (1989) [1981]. Science: Good, Bad & Bogus. Prometheus Books. ISBN 978-0-87975-573-7. 
  31. ^ Feynman, Richard (1985). Surely You're Joking, Mr. Feynman!, p. 339
  32. ^ Rensberger, Boyce (13 December 1975) "Magicians Term Israeli 'Psychic' a Fraud," The New York Times, p. 59
  33. ^ „Scots pyramid island a bargain for psychic Uri”. Express.co.uk. 12. 2. 2009. Pristupljeno 7. 3. 2010. 
  34. ^ „Húsz éve tűnt el Farkas Helga”. delmagyar.hu. Arhivirano iz originala 28. 05. 2019. g. Pristupljeno 28. 05. 2019. 
  35. ^ Record-breaking cyclist killed. BBC News (10 February 2000). Retrieved on 2013-08-17.
  36. ^ Uri Geller Exposed on Rffi Reshef with Compass Trick na sajtu YouTube
  37. ^ „James Randi's Swift”. Randi.org. 9. 2. 2007. Arhivirano iz originala 10. 7. 2009. g. Pristupljeno 7. 3. 2010. 
  38. ^ „Entertainment | Uri Geller accused of TV trickery”. BBC News. 21. 1. 2007. Pristupljeno 7. 3. 2010. 
  39. ^ Randi, James (26. 1. 2000). „The Moving Compass Trick”. James Randi Educational Foundation. Arhivirano iz originala 10. 7. 2009. g. Pristupljeno 30. 3. 2007. 
  40. ^ Randi, James (18. 1. 2008). „Geller Reversal”. James Randi Educational Foundation. 
  41. ^ „Forget the paranormal!”. Telepolis. 5. 2. 2008. 
  42. ^ „The next Uri Geller – Unglaubliche Phänomene Live”. 5. 2. 2008. ProSieben.  Nedostaje ili je prazan parametar |series= (pomoć)
  43. ^ „Preti premijerki telepatijom, "obrađivala ga" CIA!”. Mondo Portal (na jeziku: srpski). Pristupljeno 27. 5. 2019. 
  44. ^ „Uri Geller sues Pokemon”. Arhivirano iz originala 24. 02. 2007. g. Pristupljeno 30. 5. 2007. 
  45. ^ a b „Geller sues Nintendo over Pokémon”. BBC News. 2. 11. 2000. Pristupljeno 30. 5. 2007. 
  46. ^ Sahagian, Jon (4. 7. 2008). „Second Interview with Masamitsu Hidaka – Many Interesting Points!”. PokéBeach. Pristupljeno 4. 3. 2016. 
  47. ^ Sapient v. Geller, Electronic Frontier Foundation
  48. ^ Targ, R.; Puthoff, H. (1974). „Information transmission under conditions of sensory shielding”. Nature. 251 (5476): 602—07. PMID 4423858. doi:10.1038/251602a0. 
  49. ^ „The Geller Papers”. UriGeller.com. 2007. Arhivirano iz originala 31. 12. 2006. g. Pristupljeno 28. 3. 2007. 
  50. ^ a b Randi, James (1995). „An Encyclopedia of Claims, Frauds, and Hoaxes of the Occult and Supernatural”. St. Martin's Press. Arhivirano iz originala 11. 7. 2009. g. Pristupljeno 28. 3. 2007. 
  51. ^ Samuel, Lawrence R.: Supernatural America: A Cultural History. Praeger. 2011. ISBN 978-0-313-39899-5. str. 101. "The observers were more appalled, however, than impressed. The SRI staffers (physicists Russell Targ and Harold Puthoff, who specialized in lasers) “already believed in E.S.P., and therefore their goal was to make Geller as comfortable as possible in order to make him produce it” said one of the independent experts, Ray Hyman. Hyman, a University of Oregon psychologist (and amateur magician), added that the think tank’s work was “incredibly sloppy”. Geller was not psychic but a very gifted conjurer, Hyman concluded, employing classic mentalist’s tricks that would and should have been exposed by more objective methods. Over the course of his six-week stint at SRI (for which he was paid 100$ a day and all expenses), Geller had not even been searched for magnets, something that any good researcher would have known to do to instantly identify a fake. A magnet taped to one’s leg could make a Geiger counter click wildly, this a feat Geller had performed before researchers at the University of London who had been hoodwinked by the man."
  52. ^ Hansel, C. E. M. (1989). The Search for Psychic Power. . Prometheus Books. pp. 257–60. ISBN 978-0-87975-516-4. 
  53. ^ Kurtz, Paul. (1985). A Skeptic's Handbook of Parapsychology. . Prometheus Books. pp. 213. ISBN 978-0-87975-300-9.  "Skeptics have criticized the test for lacking stringent controls. They have pointed out that the pictures drawn by Geller did not match what they were supposed to correspond to but appeared, rather, to be responses to verbal cues. What constituted a “hit” is open to dispute. The conditions under which the experiments were conducted were extremely loose, even chaotic at times. The sealed room in which Uri was placed had an aperture from which he could have peeked out, and his confederate Shipi was in and about the laboratory and could have conveyed signals to him. The same was true in another test of clairvoyance, where Geller passed twice but surprisingly guessed eight out of ten times the top face of a die that was placed in a closed metal box. The probability of this happening by chance alone was, we are told, one in a million. Critics maintained that the protocol of this experiment was, again, poorly designed, that Geller could have peeked into the box, and that dozens of other tests from which there were no positive results were not reported."
  54. ^ a b Marks, David; Kammann, Richard. (2000). The Psychology of the Psychic. . Prometheus Books. pp. 137–87. ISBN 978-1-57392-798-7. 
  55. ^ Wall Street Journal, 23 August 2010, 1. The article quoted Geller as saying that "I'm certain there are ancient Egyptian artifacts there. It's only a matter of time until we find them."
  56. ^ „Spoon-bender buys Scottish island”. BBC News. 11. 2. 2009.