Feliks Kutljik I
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Feliks Kutljik I (slč. Félix Kutlík I; Veliki Semikluš, 28. mart 1843 — Kulpin, 30. jun 1890) bio je slovački romantički pisac, organizator narodnog i kulturnog života i pripadnik poznate slovačke porodice Kutljik koja je delovala u krajevima sa slovačkom nacionalnom manjinom u Jugoslaviji.
Feliks Kutljik I | |
---|---|
Datum rođenja | 28. mart 1843. |
Mesto rođenja | Veliki Semikluš, Austrijsko carstvo |
Datum smrti | 30. jun 1890.47 god.) ( |
Mesto smrti | Kulpin, Austrougarska |
Biografija uredi
Rodio se 28. marta 1843. godine u Velikom Semiklušu, u poznatoj porodici Kutljik iz Slovačke koja je dala nekoliko važnih ličnosti u istoriji Slovaka u južnoj Ugarskoj. Završio je gimnaziju u Sarvašu a evangelistički teološki fakultet u Beču i Rostoku. Delovao je kao sveštenik u Bačkom Petrovcu (1870—1874) u Silbašu (1847—1876), a od 1876. godine se trajno nastanio u Kulpinu gde je delovao kao sveštenik, direktor slovačke škole i u nekim dobima i kao učitelj sve do smrti. U literaturu je ušao sa svojim prozama iz južnoslovenskog života Srba i Bugara (Kraljica, Lazar, Marko, Hajdukova smrt i druge), koje su u godinama 1870—1877. izlazile uglavnom u Orlu ali i u drugim listovima iz kojih su se čitatelji u Slovačkoj mogli informisati o jugoslovensko i bugarskoj problematici najme o protivturskom otporu kod bratskih naroda. On je autor i dve drame i značajnog rada Bačko-Sremski Slovaci (izdato u Bačkoj Palanci, 1888). Spadao je u idejno najprogresivnijim pojavama slovačke buržoaske inteligencije u godinama 1870—1874. i uopšte u drugoj polovini 19. veka.
Umro je 30. juna 1890. godine u Kulpinu i sahranjen je na evangelističkom groblju.