Furuna
Furuna je naziv za vrstu peći. Najčešće je ozidana ciglom, ali može biti i od drugih materijala. Ima jedan otvor, ložište, čija veličina varira zavisno od veličine same furune. Zidane furune se uglavnom koriste za pečenje prasića, pilića i jagnjića, a u furunama većih dimenzija moguće je peći i veće svinje, ćurke ili ovce. Takođe se koriste i za pečenje lepinja, a ponekad se koriste i za pečenje ribe.
Ponekad se „furuna” nazivaju i manji kotlovi za spoljašnju upotrebu koji su većinom prenosivi i metalni, i mogu se koristiti za pečenje paprike i kuvanje pasulj.
Furuna se u Srbiji može sresti pod imenom "Pečenjara", a u drugim zemljama pod imenom "oven" (za pečenje hleba "Wood fired / bread oven" ili za pečenje pice "pizza oven"). U Srbiji postoje dve vrste furuna. Prva ima oblik polulopte a druga oblik poluvaljka. Obe imaju jedan ulaz, kroz koji u furunu ulazi kiseonik, kroz koju se loži vatra, kroz koju se izbacuje žar i ubacuje u furunu meso ili lepinje koje se peku. Furuna ima nekoliko otvora (raule), čiji je broj iz nekog razloga neparan, iz koje izlaze sagoreli gasovi. Nekada, furune imaju i oddžak. U toku pečenja, zavisno od toplote koja je akumulirana u furuni, raule i oddžak mogu da se otvore ili zatvore kako bi se regulisallo pečenje u furuni. Materijal od koga se zida furuna je ručno pravljena cigla, ili ćerpić (nepečena cigla). Cigle fabričke proizvodnje nisu pogodne za izradu furune.
Male furune u obliku bubnja nazivaju se bubnjare i služe za brzo grejanje manjih prostorija ili pripremu mesa a najviše za pečenje paprika za pripremanje ajvara.
