Hodov (češ. Chodov, nem. Chodau) grad je u Češkoj Republici. Hodov je u okviru upravne jedinice Karlovarski kraj, gde pripada okrugu Sokolov.

Hodov
češ. Chodov
Rimokatolička crkva sv. Vavrinke u Hodovu
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Češka
KrajKarlovarski kraj
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 14.321
 — gustina1.004,98 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate50° 14′ 21″ S; 12° 44′ 55″ I / 50.239167° S; 12.748611° I / 50.239167; 12.748611
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina418 m
Površina14,25 km2
Hodov na karti Češke
Hodov
Hodov
Hodov na karti Češke
Veb-sajt
www.mestochodov.cz

Geografija uredi

Hodov se nalazi u krajnje zapadnom delu Češke republike, blizu državne granice sa Nemačkom - granica je udaljena 17 km severno od grada. Grad je udaljen od 140 km zapadno od glavnog grada Praga, a od prvog većeg grada, Karlovih Vari, svega 10 km zapadno.

Grad Hodov je smešten na prelazu između dve istorijske pokrajine, Bohemije i Saksonije. Grad leži na krajnjem obodu Srednjočeške kotline, na približno 420 m nadmorske visine. Grad se obrazovao blizu reke Ohre.

Istorija uredi

Područje Hodova bilo je naseljeno još u doba praistorije. U ranom srednjem veku područje naseljavaju Sloveni. Naselje pod današnjim nazivom prvi put se u pisanim dokumentima spominje u 1195. godine, ali je vekovima bio malo naselje sa nemačkim stanovništvom.

Krajem 19. veka ovde su otkrivene velike naslage uglja, pa se naselje počelo brzo razvijati. 1894. godine dobilo je i gradska prava.

1919. godine Hodov je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. 1938. godine Hodov, kao naselje sa nemačkom većinom, je otcepljen od Čehoslovačke i pripojen Trećem rajhu u sklopu Sudetskih oblasti. Posle Drugog svetskog rata mesni Nemci su se prisilno iselili iz grada u maticu. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan. Posle osamostaljenja Češke došlo je do opadanja aktivnosti teške industrije i do problema sa prestrukturiranjem privrede.

Stanovništvo uredi

Hodov danas ima oko 14.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika u gradu opada. Pored Čeha u gradu žive i Slovaci i Romi.

Slike gradskih građevina uredi


Spoljašnje veze uredi