Holandska zapadnoindijska kompanija

Holandska zapadnoindijska kompanija (hol. Geoctroyeerde West-Indische Compagnie, skraćeno W. I. C. ili WIC) bila je kompanija koja je od Holandije dobila pravo trgovinskog monopola u Karibima i pravo trgovine robovima na Karibima, Brazilu i Sjevernoj Americi.

Zapadnoindijska kuća u Amsterdamu, sjedište Holandske zapadnoindijske kompanije o 1623. do 1647. godine
Skladište Holandske zapadnoindijske kompanije u Amsterdamu

Organizacija i aktivnosti uredi

Holandska zapadnoindijska kompanija bila je ustrojena po uzoru na Holandsku istočnoindijsku kompaniju (hol. Vereenigde Oost-Indische Compagnie ili VOC) koja je djelovala u Aziji (najvećim dijelom na prostoru današnje Indonezije) od 1602. godine. Glavna razlika imeđu ove dvije kompanije bila je činjenica da WIC nije ima pravo na vojne operacije bez odobrenja nizozemske vlade.

Isto kao i VOC i Holandska zapadnoindijska kompanija sastojala se od pet komora (hol. kamers), u Amsterdamu, Roterdamu, Hornu, Midelburgu i Groningenu, od kojih su najznačajnije bile one u Amsterdamu i Midelburgu. Upravni odbor sastojao se od 19 članova.

Kompanija je imala poprilične uspjehe u 1620-ima i 1630-ima, kad su osnovane mnoge trgovačke postaje i kolonije. Kolonija Nova Nizozemska nalazila se na teritoriju današnjih američkih saveznih država Njujork, Nju Džerzi, Delaver i Konektikat, a naselja su postojala i u državama Pensilvanija i Roud Ajland. Osnovana su i brojna naselja u Surinamu i Gvajani te nekadanašnjim Holandskim Antilima koji su se sastojali na nekoliko karipskih ostrva. Kompanija se bavila i gusarstvom, a najznačajniji uspjeh bilo je osvajanje španske flote koja je prevozila srebro iz špaskih kolonija u Španiju.

 
Resife (Mauritstad) - glavni grad Nove Holandije

Godine 1630, zauzeta su portugalska naselja u Brazilu gdje je osnovana kolonija Nova Holandija s glavnim gradom Mauritstadom. U Africi su postojale postaje na Zlatnoj obali i Angoli. Najvažnija dobra koja su se proizvodila i kojima se trgovalo bila su krzno (u Sjevernoj Americi), šećer (u Južnoj Americi), robovska radna snaga, te zlato i slonovača (u Africi).

Nestanak uredi

Početni uspjeh kompanije je ubrzo nestao. Holandski Brazil su 1654. nakon dugog rata opet zauzeli Portugalci, a mnoge druge trgovačke postaje su uništile ili zauzele druge evropske kolonijalne sile. Nova Nizozemska je takođe 1664. osvojena od strane Engleza. Godine 1674, WIC je reorganizovan; gusarska aktivnost je napuštena, a glavno poslovanje svelo se na dopremanje robova u Surinam i Antile. Senegambiju su ubrzo osvojili Francuzi.

Nakon što su Britanci u 1780-ima nakratko osvojili Surinam, WIC se praktično nije oporavila. Godine 1791, dionice kompanije kupila je holandska vlada, a teritoriji pod kontrolom WIC-a stavljeni su pod kontrolu vlasti.

Spoljašnje veze uredi

  • (jezik: portugalski)(jezik: holandski)15 WIC-ovih knjiga o događajima u Brazilu u 17. vijeku