Hram Svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji

патријаршијска катедрала Бугарске православне цркве у Софији

Hram-spomenik Svetog Aleksandra Nevskog (bug. Храм-паметник Свети Александър Невски) je patrijaršijska katedrala Bugarske pravoslavne crkve u Sofiji. Izgrađena je 1912. godine i posvećena svetom Aleksandru Nevskom i ruskim vojnicima, poginulim u Rusko-turskom ratu 1877—1878, nakon kojeg je Bugarska dobila državnost od Osmanske imperije ali ne i potpunu samostalnost. Izgrađena u neovizantijskom stilu, služi kao katedralna crkva Patrijarha bugarskog i jedna je od 50 najvećih hrišćanskih crkvenih građevina po obimu na svetu. To je jedan od simbola Sofije i primarnih turističkih atrakcija.[3] Katedrala Svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji zauzima površinu od 3.170 m2 (34.100 sq ft) i može da primi 5.000 ljudi.[3][1] Spada među 10 najvećih pravoslavnih crkvenih građevina. To je najveća katedrala na Balkanu. Smatra se da je do 2000. godine to bio najveći završeni pravoslavni saborni hram.

Hram Svetog Aleksandra Nevskog
Hram-pametnik "Sveti Aleksandъr Nevski"
Hram Svetog Aleksandra Nevskog, Sofija
Osnovne informacije
LokacijaSofija, Bugarska
Koordinate42° 41′ 45″ S; 23° 19′ 59″ I / 42.695833° S; 23.332956° I / 42.695833; 23.332956
ReligijaBugarska pravoslavna crkva
Godina posvećenja1924
Eklesijastikalni ili
organizacioni status
Stavropigija
RukovodstvoPatrijarh bugarski Neofit
Veb-sajtwww.cathedral.bg
Arhitektonski opis
Arhitekt(i)Aleksandar Pomerancev
Stil arhitektureNeovizantijski stil
Početak izgradnje3. mart 1882
Završetak izgradnje1904-1912
Specifikacije
Kapacitet5000 (vernika)[1]
86,0003 (volume)[1]
Dužina73,5 m[1]
Širina52,2 m[1]
Površina interijera3.170 m2[1]
Visina (maks.)53,0 m (gornji krst zvonika)[1]
Visina kupole
(spolj.)

46.3 m (gornja kupola)[1]
Prečnik kupole
(spolj.)

22 m
Prečnik kupole
(unutr.)

18 m[2]

Istorija, arhitektura i građevinarstvo uredi

 
Katedrala Aleksandra Nevskog i Nacionalna galerija inostrane umetnosti iza.
 
Interijer

Izgradnja Saborne crkve Svetog Aleksandra Nevskog počela je 1882. godine (planirano od 19. februara 1879. godine), kada je položen kamen temeljac, ali je najveći deo izgrađen između 1904. i 1912. godine.[3] Sveti Aleksandar Nevski je bio ruski knez. Katedrala je nastala u čast ruskim vojnicima koji su poginuli tokom Rusko-turskog rata 1877–1878, usled čega je Bugarska oslobođena od otomanske vlasti.

Katedralu je projektovao Aleksandar Pomerancev, uz pomoć Aleksandra Smirnova i Aleksandra Jakovljeva, pošto je početni projekat Ivana Bogomolova iz 1884–1885 Pomerancev radikalno promenio. Konačni projekat je završen 1898. godine, a izgradnju i uređenje radila je ekipa bugarskih, ruskih, austrougarskih i drugih evropskih umetnika, arhitekata i radnika, među kojima su i pomenuti arhitekti, kao i Petko Momčilov, Jordan Milanov, Haralampi Tačev, Ivan Mrkvička, Vasili Bolotnov, Nikolaj Bruni, Aleksandar Kiseljov, Anton Mitov i mnogi drugi.

Mermerni delovi i rasvetna tela izrađeni su u Minhenu, metalni elementi za kapije u Berlinu, dok su same kapije proizvedene u fabrici Karla Bamberga u Beču, a mozaici su dopremljeni iz Venecije.

Katedrala Aleksandra Nevskog je krstasto-kupolna bazilika sa naglašenom centralnom kupolom. Pozlaćena kupola katedrale je visoka 45 m high (148 ft) (46,3 m (152 ft) sa krstom), a zvonik doseže 53 m (174 ft).[3] Raspon krova centralnog broda je 28 m (92 ft).[4] Hram ima 12 zvona ukupne težine 23 tone, najteže 12 tona i najlakše je 10 10 kg (22 lb).[3] Unutrašnjost je ukrašena italijanskim mermerom u raznim bojama, brazilskim oniksom, alabasterom i drugim luksuznim materijalima. Na središnjoj kupoli je upisana molitva Gospodnja, tankim zlatnim slovima.[3]

U Bugarskoj ima mnogo crkava koje su manje kopije Saborne crkve Svetog Aleksandra Nevskog poput hramova u sledećim gradovima: Valčedram,[5] Sandanski,[6] Dolna Mitropolija,[7] Ćustendil,[8] Kaspičan,[9] Breznik,[10] selo Dorkovo.[11]

Promene imena uredi

 
Katedrala Aleksandra Nevskog u Sofiji, iza koje se vidi parlament.

Ime katedrale je bilo nakratko promenjeno[3] u katedralu Sv. Kirila i Metodija između 1916. i 1920. (pošto su Bugarska i Rusija pripadale suprotstavljenim savezima u Prvom svetskom ratu), ali je zatim prvobitno ime vraćeno. Saborni hram Svetog Aleksandra Nevskog osvećen je 12. septembra 1924. godine, a 1955. godine proglašen je spomenikom kulture.

Relikvije uredi

Levo od oltara je kutija sa moštima Aleksandra Nevskog koje je poklonila Ruska pravoslavna crkva. Iako se prateća ploča na bugarskom jeziku jednostavno odnosi na „mošti“ (moщi), prikazani predmet izgleda kao komad rebra.

Muzej i pijaca uredi

Unutar kripte katedrale nalazi se muzej bugarskih ikona, koji je deo Nacionalne umetničke galerije. Crkva tvrdi da se u muzeju nalazi najveća zbirka pravoslavnih ikona u Evropi.

Obližnje lokacije uredi

Katedrala se nalazi u blizini crkve Svete Sofije, crkve po kojoj je grad Sofija dobio ime. Druge značajne znamenitosti u neposrednoj blizini katedrale su Spomenik neznanom vojniku, Bugarska akademija nauka, Nacionalna galerija inostrane umetnosti, Nacionalna umetnička akademija, bugarski parlament, park u čast Ivana Vazova sa njegovim monumentom i nadgrobnim spomenikom, Sofijska opera i balet i park u kome se na maloj buvljoj pijaci mogu kupiti ručno rađeni tekstili, ikone i antikviteti.

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v g d đ e ž SOFIЯ-OBIKOLKA NA GRADA (1968)
  2. ^ „Patriarchal cathedral stauropigial memorial church St. Alexander Nevsky” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 25. 4. 2018. g. Pristupljeno 25. 4. 2018. 
  3. ^ a b v g d đ e "Sofia, Bulgaria", Mihail Dyuzev, Hitotoki.org, 2010, web: Hito-4 Arhivirano 30 mart 2010 na sajtu Wayback Machine.
  4. ^ 15 Century Bulgaria Foundation (15 veka BЪLGARIЯ) website, article with title Patriarchal cathedral stauropigial memorial church St. Alexander Nevsky (pdf in English)” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 25. 4. 2018. g. Pristupljeno 25. 4. 2018. 
  5. ^ „dariknews”. 
  6. ^ „Sandanski church”. 
  7. ^ „Dolna Mitropoliya church”. jul 2014. 
  8. ^ „Sveti Mina church”. 
  9. ^ „Kaspichan church”. 
  10. ^ „Breznik church”. 
  11. ^ „Dorkovo church”. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi