Carić (lat. Troglodytes troglodytes) je mala vrsta ptice koja pripada porodici carića (lat. Troglodytidae). Životno stanište joj je u Evroaziji.

Carić
Troglodytes troglodytes
Pesma Carića
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
T. troglodytes
Binomno ime
Troglodytes troglodytes
(Linnaeus, 1758)
Areal rasprostranjenosti carića:
  U toku leta u sezoni gnežđenja
  U toku cele godine
  U toku zime van sezone gnežđenja
Sinonimi

Nannus troglodytes

Raspostranjena je širom Evrope i pokriva pojas od Azije preko zapadnog Irana i Avganistana pa sve do Japana.[2]

Opis uredi

 
Carić

Carić je mala ptica koja raste najviše 9-10.5 cm visine. Težak je oko 10 grama.

Krila dosežu raspon do 15 cm. Perje mu je smeđe (braon), boje sa gornje strane. Sa donje strane stomaka, boja perja je svetlija.

Kljun je tamne braon boje. Oštar je i dugačak. Pored očiju ima svetlosive pruge. Noge su mu braon boje. Rep je kratak i uzdignut. Mladunci izgledaju veoma slično odraslim carićima sem što im pruge iznad očiju nisu toliko upečatljive dok im ne izraste perje.[3]

Perje može imati mnogo varijanti, i ima oko 27 podvrsta.

Ponašanje uredi

Može se pronaći svuda, od najviših mesta u močvari do same obale mora.

U severnoj Evropi i Aziji uglavnom se gnezdi u četinarskim šumama. Odlikuje se dugom i živopisnom pesmom. Veoma je brza ptica koja se lako može izgubiti iz vida, naročito kada je u potrazi za hranom. Let carića je brz, osim tokom temeljnog kruženja pre sletanja kada širi krila i rep koji mu predstavlja "padobran". Obično leti na kratkim udaljenostima u pravoj liniji. U slučaju kada je izložen opasnosti na otvorenom, juriša sa jednog mesta na drugo.

Evropski carići su i selice i stanarice. Neki mogu da se odsele i na udaljenost do 250 km u više zaštićena staništa, naročito zimi. [4]

Hrani se insektima, ali može da ostane i u umerenim ili hladnim, snežnim predelima tako što se hrane učaurenim insektima koje pronalaze ispod kora drveća i lišća. Jedu pauke i insekte koje nalaze dok skakuću i naleću na zemlju, temeljno istražujući pukotine svojim dugim i tankim kljunom.

Kada je uznemiren ili uzbuđen, carić ne prestaje da peva. Pesma je eksplozija „slatke“ muzike, glasna i nedvosmislena. Glas mu je prejak u odnosu na svoju veličinu. Njegova pesma često podseća na pesmu slavuja.

Razmnožavanje uredi

 
Gnezdo
 
Jaja carića
 
Jaje podvrste kukavice Cuculus canorus canorus sa leve strane i jaja carića (Troglodytes troglodytes) sa desne strane

Mužjak pravi nekoliko gnezda, 6 do 7, loptastog oblika. Pravi ih od lišća, trave i mahovine u zidovima, drveću, ili koristi stara gnezda. Gnezda se koriste za spavanje, izvođenje ptića ili boravak tokom zimskih meseci. Kada ženka izabere gnezdo u kojem će da snese jaja, oblaže ga perjem.

Ženka snese pet do šest glatkih, sjajnih belih jaja sa crvenim tačkicama na kojima leži oko dve nedelje.

Ptiće hrane oba roditelja. Oni dobijaju perje nakon dve nedelje i napuštaju gnezdo, ali roditelji ih i dalje hrane još oko dve nedelje.

Carići svake godine izvedu dve, a ponekad i tri generacije ptića. U krajevima gde nema dovoljno hrane, mužjak i ženka žive u monogamnim parovima, dok se tamo gde je ima u izobilju mužjak pari sa nekoliko ženki. Mužjak može da ima više od jedne ženke sa aktivnim gnezdom na svojoj teritoriji.

Da bi se zagrejali carići se okupljaju u veće grupe i zbijaju se u starim gnezdima, pukotinama u kori drveća, šupljinama u stenama, a ponekad se kriju i u pećinama. Gnezda koriste kao skloništa od snega i smrzavanja, a tokom hladne zime u jednom gnezdu može da se nađe i do 60 carića.

Potrebno im je do pola sata da uđu noću i dvadeset minuta da ujutru izađu.

Legende uredi

  • Aristotel i Plinije se povezuju sa legendom o takmičenju ptica u letenju uvis, pobednik, ptica koja odleti najviše, postala bi njihov kralj. U početku, činilo se da će orao lako pobediti, ali kada je počeo da se umara, mala ptica skrivena ispod njegovog repa, pojavila se i odletela mnogo više.[5][6]
  • Ista legenda obrađena je u Ezopovoj basni, u kojoj su se orao i carić takmičili ko će leteti više. Dok je orao leteo, carić se odmarao na njegovim leđima, a kada se orao umorio, carić je odleteo visoko iznad njega.[7]
  • U Japanu, carića nazivaju kraljem vetrova.
  • Verovalo se da je ptica carić vesnik novog dana, jer pjeva u zoru snažnije od svih drugih ptica. To je ptica koja simbolizuje okretnost, marljivost i radost. U Velsu čak predstavlja kralja svih ptica.[8]

Izvori uredi

  1. ^ BirdLife International (2018). Troglodytes troglodytes. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2020.2. International Union for Conservation of Nature. 
  2. ^ Brewer, David; Mackay, Barry Kent (2001). Wrens, Dippers and Thrashers. Christopher Helm. ISBN 1-873403-95-X. 
  3. ^ Ptica carskog imena
  4. ^ „BBC.co.uk”. Arhivirano iz originala 25. 06. 2013. g. Pristupljeno 21. 05. 2016. 
  5. ^ Aristotle, The History of Animals, IX.11.
  6. ^ Pliny, Natural History, 10.74
  7. ^ Plutarch, Political Precepts xii.806e; Laura Gibb, tr. Aesop's Fable #238.
  8. ^ Da li ste znali?

Spoljašnje veze uredi