Crkva Svetih Teodora (Svetih Petra i Pavla) u Žiči

Crkva Svetih Teodora (Svetih Petra i Pavla) u Žiči je manja crkva koja se nalazi u kompleksu Manastira Žiča. Iako o ovoj crkvi nema mnogo pisanih tragova, pretpostavlja se da je podignuta u vreme Moravske Srbije, krajem 14. i početkom 15. veka.

Crkva Svetih Teodora (Svetih Petra i Pavla) u Žiči
Crkva Svetih Teodora (Svetih Petra i Pavla) u Žiči
Osnovni podaci
Tipcrkva
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija žička
Osnivanjekraj 14. ili početak 15. veka
PosvećenSvetom Teodoru Tironu i Svetom Teodoru Stratilatu (prvobitno)
Svetom Petru i Svetom Pavlu (kasnije)
Lokacija
MestoŽiča, Kraljevo
DržavaSrbija

Istorijat uredi

O izgradnji Crkve Svetih Teodora se malo zna, a do sada nije pronađeno nijedno staro pisano svedočanstvo o njoj. Ranije se smatralo da je ova crkva starija od centralne, Spasove crkve, ali je potom preovladalo mišljenje da je ova crkva podignuta tokom prve polovine ili sredine 14. veka. Pretrpela je znatnije pregradnje tokom temeljne obnove izvršene 1806-1810. godine. Nakon što je u luneti nad ulazom prepoznata predstava Svetih Teodora, utvrđeno je da su oni bili prvobitni patorni hrama, a da je crkva tek kasnije posvećena današnjim patronima, Svetim Petru i Pavlu. Prvobitni patroni su verovatni bili zaborvaljeni usled zapustelosti manastira u 18. veku. U prvoj polovini 19. veka, upravo u ovoj crkvi se odvijao liturgijski život unutar manastirskog kompleksa.[1]

Tokom areholoških istraživanja sprovedenih 1977. godine u jednoj namenski iskopanoj jami u hramu pronađeno je oko 3300 ulomaka starog živopisa. Zbog neadekvatnog čuvanja fragmenti su danas u gorem stanju nego što su bili kada su pronađeni, a deo fragmenata je zagubljen. Nakon prenosa u Narodni muzej Kraljevo, fragmenti su stručno zbrinuti i proučeni.[2] Ovi fragmenti su pokrivali mahom gornje delove apside i više zone na istočnoj strani crkve. To su upravo oni delovi hrama koji su grubo prezidani tokom obnove početkom 19. veka. Što se tiče fresaka sačuvanih na drugim zidovima crkve, na njima se uočavaju promene koje su najverovatnije nastale usled toplotnog dejstva vatre. Ovakve promene ne postoje na ulomcima iz jame. To znači da su pronađeni fragmenti sklonjeni sa zidova i pohranjeni u jamu pre izbijanja požara. Naime, tokom turskih odmazdi nakon gušenja Prvog srpskog ustanka 1813. godine Žiča je zapaljena i porušena. Tom prilikom je verovatno stradala i Crkva Svetih Teodora, iako je relativno brzo obnovljena, pošto je bogosluženje u njoj nastavljeno svega nekoliko godina kasnije. Ako se pretpostavi da su goreli pre svega drveni elementi u istočnom delu (pevnice i ikonostas), to bi moglo objasniti zašto su freske udaljenije od oltara, a pre svega ona u luneti iznad ulaza, bolje očuvane. Sa druge strane, obnova fasade je najverovatnije bila izvršena u vreme vladike Joanikija Neškovića (1854-1857), koji je obnovio i fasadu katolikona.[3]

Po svojim stilskim osobenostima, zidno slikarstvo ove crkve ne predstavlja jednu kompaktnu celinu. Ono je delo bar dvojice slikara. Po svojim karakteristikama, ovaj živopis ima dosta sličnosti sa slikarstvom Moravske Srbije. Ove freske najviše podsećaju po svom stilu na freske u Manasiji, a manje na freske iz Ravanice. Iz toga sledi da freske Crkve Svetih Teodora potiču iz prvih decenija 15. veka, a ne sa kraja 14. veka, kako se ranije mislilo. Na osnovu ovakvog datovanja fresaka, može se odbaciti teorija da je ova crkvica starija od glavne manastirske crkve. Podizanje Crkve Svetih Teodora bi onda trebalo vezati za godine Moravske Srbije, odnosno kraj 14. i početak 15. veka. Zidanje redovima kamenih blokova između kojih su umetnuta 4 reda opeke još jedna je karakteristika ove crkve koja pripada moravskom stilu. Ktitor crkve je bio neko iz samog vrha tadašnje srpske države, ali to nije bila osoba sahranjena ispod nadgrobne ploče sa predstavom jelena, koja je pronađena u crkvi. Takođe, ne čudi što je ova crkva prvobitno bila posvećena Svetom Teodoru Tironu i Svetom Teodoru Stratilatu, s obzirom da je kult svetih ratnika jačao u vreme Moravske Srbije i borbi koje su vođene sa nadolazećom turskom vojskom.[4]

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ Vojvodić, Dragan (2010). „Ostaci živopisa i istorija Crkve Svetih Teodora (Svetih Petra i Pavla) u Žiči”. Naša prošlost. 11: 41. 
  2. ^ Vojvodić, Dragan (2010). „Ostaci živopisa i istorija Crkve Svetih Teodora (Svetih Petra i Pavla) u Žiči”. Naša prošlost. 11: 41—43. 
  3. ^ Vojvodić, Dragan (2010). „Ostaci živopisa i istorija Crkve Svetih Teodora (Svetih Petra i Pavla) u Žiči”. Naša prošlost. 11: 59—60. 
  4. ^ Vojvodić, Dragan (2010). „Ostaci živopisa i istorija Crkve Svetih Teodora (Svetih Petra i Pavla) u Žiči”. Naša prošlost. 11: 62—64.