Crkva Svetog Aranđela u Poblaću

објекат и непокретно културно добро у Златиборском управном округу, Србија

Crkva Svetog Aranđela u Poblaću, opština Priboj,[traži se izvor] podignuta je u 16. veku i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.

Crkva Svetog Aranđela u Poblaću
Crkva Svetog Aranđela u Poblaću
Opšte informacije
MestoPoblaće
OpštinaPriboj
Država Srbija
Vreme nastanka16. vek
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.zavodkraljevo.rs

Izgled crkve uredi

Spoljni izgled uredi

Crkva posvećena Svetom Aranđelu Mihailu se nalazi na srednjovekovnoj nekropoli stećaka, na lokalitetu Ocrkovlje na levoj obali Poblaćnice nedaleko od Priboja,[traži se izvor] koja uprkos znatnom stepenu proučenosti ostaje zagonetna u gotovo svim važnim segmentima. Njena jednobrodna osnova je parovima pilastara podeljena na tri traveja, poluobličasto zasvedena. Svod srednjeg traveja znatno je nadvišen, pa se čini da je prvobitno trebalo da nosi kupolu. Oltarska apsida je iznutra polukružna, a spolja trinaestostrana. Dobro proporcionisana, jednostavnih, omalterisanih fasada i posebnih, dvoslivnih krovova sa šindrom nad svakim travejem, crkva skladnom ritmikom deluje monumentalno, ali u svom arhitektonskom rešenju ostaje bez analogija.

Unutrašnjost uredi

 
Deo živopisa sa ikonostasa

U unutrašnjosti, oltarski prostor je od naosa odvojen zidanom pregradom sa dva potkovičasto oblikovana prolaza. Jedina živopisana površina upravo je zidani ikonostas, na kojem je prikazan friz poprsja apostola i Hrista, ornament u vidu zavesa i, unutar prolaza, predstave heruvima. Osobene stilske odlike fresaka teško je pouzdano vremenski opredeliti, pa se datovanje kreće u rasponu od prvih decenija 16. veka i prepoznatih gotičkih upliva, do sedamdesetih godina 16. veka i veze sa zidnim slikarstvom Nikoljca. U omanjoj zbirci ikona posebno je značajna ona koja ilustruje Bogorodičinu himnu „O tebe radujetse“.

Verovanje o ktitoru crkve uredi

Postoji verovanje koje se prenosi generacijama, da je crkvu sazidao Mehmed-paša Sokolović, Veliki vezir Otomanskog carstva, na grobu svoje majke, za čiju tvrdnju ne postoji nikakav pisani trag.[1]

Konzervatorsko-restauratorski radovi na arhitekturi i živopisu izvođeni su 19651966, 1975. godine i 19871988. godine.

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.