Čapljica ili bukovčić (lat. Ixobrychus minutus) je barska ptica iz porodice čaplji. Gnezdi se širom Afrike, centralne i južne Evrope, zapadne i južne Azije i na Madagaskaru. Živi uz rubove reka, stajaćih voda, močvara, bara sa bujnom vodenom vegetacijom. Gnezdi se u šašu i trsci uz vodu u malim grupama ili pojedinačno. Ženka snese 2-9 jaja pri čemu oba roditelja leže na jajima, a mladi se izlegu nakon 16-21 dan. Najaktivnija je tokom zore i sumraka, ali se hrani i noću, a u nekim područjima i tokom dana. Često love u parovima, stojeći u trsci tik jedna do druge.[2]

Čapljica
Mužjak, ostrvo Lezbos, Grčka
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
I. minutus
Binomno ime
Ixobrychus minutus
(Linnaeus, 1766)
Rasprostranjenost vrste

Izgled uredi

U poređenju sa ostalim vrstama, ovo je veoma mala vrsta čaplje, dužine svega 25-36cm, raspona krila od 40-58cm i težine od 59-150g. Mužjaci imaju crna leđa i teme sa zelenkastim odsjajem dok su kod ženki leđa braonkaste boje. Vrat, grudi i krila su krem-crveni, kljun je jak, zašiljen, žućkast. Noge su zelenkaste s dugim prstima. Mladi su smeđi s tamnijim prugama. [2]

Ishrana uredi

Ishrana vrste zavisi, pre svega, od područja u kojem se nalazi stanište i godišnjeg doba, ali se suštinski zasniva na insektima i odraslim larvama cvrčaka, skakavaca, gusenica i raznim tvrdokrilcima. Takođe, hrani se i paucima, rakovima, ribama, žabama, punoglavcima, manjim gmizavcima i pticama. [3]

Podvrste uredi

Postoje tri registrovane podvrste:

  • I. m. minutus – (Linnaeus, 1766): živi u Evropi, Aziji i severnoj Africi, prezimljava u subsaharskoj Africi i južnoj Aziji,
  • I. m. payesii – (Hartlaub, 1858): živi u subsaharskoj Africi,
  • I. m. podiceps – (Bonaparte, 1855): živi na Madagaskaru.

Australijska čapljica (lat. Ixobrychus dubius) i vrsta istrebljene novozelandske čapljice (lat. Ixobrychus novaezelandiae) ranije su se smatrale njenim podvrstama. [4]

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ BirdLife International (2019). Ixobrychus minutus. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2019.3. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 14. 12. 2019. 
  2. ^ a b „Wildscreen Arkive”. Arhivirano iz originala 20. 02. 2011. g. Pristupljeno 09. 02. 2015. 
  3. ^ del Hoyo, J.; Elliot, A.; Sargatal, J. (1992). Handbook of the Birds of the World, vol. 1: Ostrich to Ducks. Lynx Edicions, Barcelona, Spain. 
  4. ^ Christidis, Les; Boles, Walter E. (2008). Systematics and Taxonomy of Australian Birds. CSIRO Publishing. ISBN 978-0-643-06511-6. 

Literatura uredi

  • Christidis, Les; Boles, Walter E. (2008). Systematics and Taxonomy of Australian Birds. CSIRO Publishing. ISBN 978-0-643-06511-6. 
  • del Hoyo, J.; Elliot, A.; Sargatal, J. (1992). Handbook of the Birds of the World, vol. 1: Ostrich to Ducks. Lynx Edicions, Barcelona, Spain. 

Spoljašnje veze uredi