Čudovo
Čudovo (rus. Чудово) grad je na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u severnom delu Novgorodske oblasti, na području Čudovskog rejona čiji je ujedno i administrativni centar.
Čudovo Čudovo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rusija |
Federalni okrug | Severozapadni |
Oblast | Novgorodska oblast |
Rejon | Čudovski rejon |
Osnovan | prvi pomen 1539. |
Status grada | 1937. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2014. | 15.047 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 59° 07′ 41″ S; 31° 39′ 32″ I / 59.128° S; 31.659° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 34 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 174210, 174211 |
Pozivni broj | +7 81665 |
Registarska oznaka | 53 |
OKATO kod | 49 250 501 |
OKTMO kod | 49 650 101 001 |
Veb-sajt | |
www.adminchudovo.ru |
Prema procenama nacionalne statističke službe za 2014. u gradu je živelo 15.047 stanovnika.
Geografija
urediGrad Čudovo nalazi se u severnom delu Novgorodske oblasti, u severnim delovima Priiljmenjske nizije, na oko 73 km severno od grada Velikog Novgoroda i na 118 km jugoistočno od Sankt Peterburga. Kroz grad protiče reka Kerest, leva pritoka reke Volhov i deo basena jezera Ladoga.
Istorija
urediU pisanim izvorima iz 1539. godine po prvi put se pominju zaseoci Čudovo na Kerestu i Čudovskaja Luka (oba na području današnjeg grada). Čudovskaja Luka je u to vreme imala oko 30 kuća i važila je za jedno od većih naselja u tom području. Značaj naselja porastao je sa razvojem poštanskog i trgovačkog saobraćaja između Petrograda i Moskve, a naselje dobija ime Jam-Čudovo (to ime se zadržalo sve do 1851. gidune).
Kroz Čudovo je 1849. prošla železnica koja je povezivala Moskvu sa Petrogradom, a naselje je dobilo i svoju železnički stanicu.
Godine 1923. Čudovo dobiva administrativni status varošice urbanog tipa, a 1937. i status drugostepenog grada. Rejonski centar je od 1927, odnosno od osnivanja Čudovskog rejona.
Tokom Drugog svetskog rata grad i okolina su bili pod nemačkom okupacijom od 20. avgusta 1941. do 29. januara 1944. godine.
Demografija
urediPrema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 16.148 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2014. grad imao 15.047 stanovnika.[1]
1939. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2014. |
---|---|---|---|---|---|---|---|
12,259 | 11,430 | 12,520 | 14,520 | 17,982[2] | 17,434[3] | 16,148[4] | 15,047 |
Međunarodna saradnja
urediGrad Čudovo ima potpisane ugovore o međunarodnoj saradnji sa sledećim gradovima:
Znameniti Čudovljani
uredi- Gaj Severin (1926–2008) — doktor tehničkih nauka, punopravni član Ruske akademije nauka, konstruktor skafandera za boravak u otvorenom svemiru. Rođen je u Čudovu.
Reference
uredi- ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (23. јануар 2022)
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze
uredi