Stanovništvo Indonezije broji 237,64 miliona prema nacionalnom popisu sprovedenom 2010 godine[1], međutim 2015. godine je procenjeno da je broj veći, oko 255 miliona.[2] Karakterišu ga, dakle, veliki broj stanovnika, visoka gustina naseljenosti, zatim mlada populacija i veliki demografski, etnički, religijski i lingvistički diverzitet.

Đaci u Indoneziji u poseti muzeju.

Pregled уреди

Posebna karakteristika stanovništva Indonezije je da 58% ljudi u Indoneziji živi na ostrvu Džava.[1],ostrvu sa površinom malo većom od Bugarske i brojem stanovnika od preko 140 miliona. Posledica ovakvog odnosa površine i brojnosti stanovništva je veoma visoka gustina naseljenosti u nekim oblastima ove zemlje. To je ujedno i ostrvo sa najvećom populacijom na svetu.[3]

Uprkos dosta efektivnom i robustnom programu planiranja porodice koji je na snazi od 1967. godine,[4] u prvoj deceniji 21. veka je beležen rast populacije od 1,5%. Predviđa se da će sa takvom stopom rasta Indonezija prestići treću najmnogoljudniju zemlju sveta, SAD.[5] Postoje predlozi koji podrazumevaju obnovu programa iz 1967. godine kako bi se izbeglo dostizanje ove pozicije. Sa druge strane postoji značajan otpor među stanovnicima na religijskoj osnovi oformljenog oko mišljenja da je porodično planiranje istovetno sa nezahvalnosti prema Bogu.[6]

Indonezija ima relativno mladu populaciju u poređenju sa Evropskim nacijama, iako postepeno stari kao posledica smanjenja nataliteta i produžavanja životnog veka. Prosečna starost ljudi u Indoneziji iznosi 30,2 godine po podatku iz 2017. godine.

Stanovništvo Indonezije oduhvata stanovništvo sastavljenog iz velikog broja etničkih, kulturoloških i religioznih grupa, od kojih su neke u međusobnom srodstu. Najdominantniji po brojnosti i drugim parametrima su Javanci. Od nezavisnosti, u Indoneziji se kao službeni jezik koristi indonežanski jezik koji je forma malajskog jezika, koji je u upotrebi u medijima, poslovno, a i u vladi, gde je ujedno i najzastupljeniji jezik. Većina stanovništva koristi lokalni jezik ili dijalekt koji im je maternji.

Populacija уреди

Istorijska populacija Indonezije
Год.Поп.± % п.г.
1955. 77.473.268—    
1961. 97.085.348+3,83%
1971. 119.208.229+2,07%
1976. 141.862.419+3,54%
1980. 147.490.298+0,98%
1990. 179.378.946+1,98%
2000. 206.264.595+1,41%
2010. 237.641.326+1,43%
Извор: Statistika Indonezije,[тражи се извор] Wertheim (1959) [7], Geografi dan Kependudukan (1976) [8]

Populacija po provincijama уреди

Provincija Populacija
(Popis 2010. godine)

Urbanizacija (%)

Stopa fertiliteta
Aćeh 4.486.570 23.6 2.79
Severna Sumatra 12.985.075 42.4 3.01
Zapadna Sumatra 4.845.998 29.0 2.91
Rijau 5.543.031 43.7 2.82
Džambi 3.088.618 28.3 2.51
Južna Sumatra 7.446.401 34.4 2.56
Bengkulu 1.713.393 29.4 2.51
Lampung 7.596.115 21.0 2.45
Bangka Belitung 1.223.048 43.0 2.54
Rijauska Ostrva 1.685.698 67.4 2.38
Banten 10.644.030 52.2 2.35
Džakarta 9.588.198 100.0 1.82
Zapadna Java 43.021.826 50.3 2.43
Centralna Java 32.380.687 40.4 2.20
Jogjakarta 3.452.390 57.7 1.94
Istočna Java 37.476.011 40.9 2.00
Bali 3.891.428 49.8 2.13
Zapadna Nusa Tengara 4.496.855 34.8 2.59
Istočna Nusa Tengara 4.679.316 15.9 3.82
Zapadni Borneo 4.393.239 25.1 2.64
Centralni Borneo 2.202.599 27.5 2.56
Južni Borneo 3.626.119 36.3 2.35
Istočni Borneo 3.550.586 57.6 2.61
Severni Sulavesi 2.265.937 37.0 2.43
Gorontalo 1.038.585 25.5 2.76
Centralni Sulavesi 2.633.420 19.7 2.94
Južni Sulavesi 8.032.551 29.4 2.55
Jugoistočni Sulavesi 2.230.569 20.8 3.20
Zapadni Sulavesi 1.158.336 -- 3.33
Maluku 1.531.402 25.9 3.56
Severni Maluku 1.035.478 29.5 3.35
Papua 2.851.999 22.2 2.87
Zapadna Papua 760,855 -- 3.18
Indonezija 237,641,326 2.41
Izvor: Popis stanovništva iz 2010. godine[1]

[1]

Starostna struktura уреди

Starostna struktura, Indonezija (2010. godina)[9]

  Maloletnici: 0-14 godina (27,3%)
  Radna snaga: 15-64 godina (66,5%)
  Penzioneri: 65 godina i više (6,2%)

Indonežanski demografski sastav pokazuje relativno mladu populaciju. Zvanični podatak iz 2010. godine daje prosečnu starost od 28,2 godine.[9]

Bitna statistika уреди

 
Stopa fertiliteta po provinciji (2010)
  3,5 - 4
  3 - 3,5
  2,5 – 3
  2 – 2,5
  1,5 – 2

Procena UN-a[10] уреди

Period Živorođeni po godini Mortalitet Prirodni priraštaj po godini CBR1 CDR1 NC1 TFR1 IMR1
1950–1955 3.347.000 1.933.000 1.414.000 42.7 21.4 21.3 5.49 191.9
1955–1960 3.897.000 1.888.000 2.009.000 44.8 19.2 25.6 5.67 163.8
1960–1965 4.280.000 1.820.000 2.461.000 43.6 16.8 26.8 5.62 139.3
1965–1970 4.628.000 1.768.000 2.860.000 41.5 14.4 27.1 5.57 117.4
1970–1975 4.842.000 1.691.000 3.151.000 38.2 12.2 26.0 5.30 98.9
1975–1980 4.985.000 1.630.000 3.356.000 34.9 10.5 24.4 4.73 83.2
1980–1985 5.065.000 1.590.000 3.475.000 31.7 9.2 22.5 4.11 69.8
1985–1990 4.853.000 1.555.000 3.298.000 27.5 8.3 19.2 3.40 58.5
1990–1995 4.702.000 1.547.000 3.155.000 24.4 7.6 16.8 2.90 49.1
1995–2000 4.518.000 1.564.000 2.954.000 21.8 7.2 14.6 2.55 41.1
2000–2005 4.638.000 1.620.000 3.018.000 22.0 7.4 13.7 2.52 34.5
2005–2010 4.464.000 1.692.000 2.772.000 21.3 7.2 11.9 2.50 28.8
2010–2015 20.2 7.1 13.1 2.45 28.8
2015–2020 18.4 7.2 11.2 2.32 28.8
2020–2025 17.0 7.5 9.5 2.21 28.8
2025–2030 15.9 7.9 8.0 2.12 28.8
1 CBR = crude birth rate (per 1000); CDR = crude death rate (per 1000); NC = natural change (per 1000); TFR = total fertility rate (number of children per woman); IMR = infant mortality rate per 1000 births
Prosečna populacija (u milionima) Živorođeni Mortalitet Prirodni priraštaj CBR (per 1,000) CDR (per 1,000) Prirodni priraštaj (per 1,000) Stopa fertiliteta
2003 213,6 13.4 2.3
2004 216,4 13.3 2.3
2005 219,8 13.2 2.2
2006 222,7 13.0 2.2
2007 225,6 12.8 2.18
2008 228,5 12.5 2.17
2009 231,4 12.2 2.16
2010 238,5 6.028.921 1.236.154 4.792.767 25.3 5.2 13.1 2.39
2011 241,0 13.2 2,37
2012 244,2 13.1 2,35

Potpuna stopa fertiliteta i rađanja (TFR) i CBR:[11] уреди

Godina CBR (Total) TFR (Total) CBR (Urban) TFR (Urban) CBR (Rural) TFR (Rural)
1981-1983 4,3
1987 3,4 (3,1) 2,9 (2,6) 3,7 (3,4)
1991 25,1 3,02 (2,50) 24,0 2,60 (2,03) 25,6 3,24 (2,73)
1994 2,9 (2,4) 2,3 (1,8) 3,2 (2,7)
1997 2,8 (2,4) 2,4 (2,0) 3,0 (2,6)
2002-2003 21,9 2,6 (2,2) 22,1 2,4 (2,1) 21,7 2,7 (2,3)
2007 20,9 2,6 (2,2) 20,2 2,3 (2,0) 21,5 2,8 (2,4)
2012 20,4 2,6 (2,0) 20,1 2,4 (1,9) 20,7 2,8 (2,2)

Fertilitet i starenje populacije po provincijama уреди

Totalna stopa fertiliteta (TFR) i populacija preko 60 godina po regionima, 2010. godine:[тражи се извор]

Provincija Stopa fertiliteta (2010) Stanovništvo preko 60 (2010)
Severna Sumatra 3.01 5.9
Zapadna Sumatra 2.91 8.1
Rijau 2.82 4.0
Džambi 2.51 5.5
Južna Sumatra 2.56 6.2
Bengkulu 2.51 5.8
Lampung 2.45 7.2
Bangka Belitung 2.54 5.8
Rijuanska ostrva 2.38 3.4
Džakarta 1.82 5.1
Zapadna Java 2.43 7.0
Centralna Java 2.20 10.3
Jogjakarta 1.94 12.9
Istočna Java 2.00 10.4
Banten 2.35 4.6
Bali 2.13 9.7
Istočna Nusa Tengara 3.82 7.4
Zapadni Kalimantan 2.64 5.8
Centralni Kalimantan 2.56 4.6
Južni Kalimantan 2.35 5.8
Istočni Kalimantan 2.61 4.0
Severni Sulavesi 2.43 8.4
Centralni Sulavesi 2.94 6.6
Južni Sulavesi 2.55 8.2
Jugoistočni Sulavesi 3.20 5.8
Gorontalo 2.76 5.9
Zapadni Sulavesi 3.33 6.2
Moluci 3.56 6.2
Severni Moluci 3.35 4.8
Zapadna Papua 3.18 3.2
Papua 2.87 2.4

Etnički sastav уреди

Postoji više od 300 različitih etničkih grupa u Indoneziji. Preko 95% su istog porekla prvobitno iz Indonezije. Javanci su najveća etnička grupa koja broji preko 100 miliona, tj. čini 43% populacije. Na drugom mestu po brojnosti su Sundi sa nešto više od 40 miliona pripadnika, tj. 15% udela u populaciji.

Etničke grupe
Javanci
  
0 42,65%
Sundi
  
0 15,41%
Malajci
  
0 3,45%
Maduri
  
0 3,37%
Bata narod
  
0 3,02%
Minangkabau
  
0 2,72%
Betavi
  
0 2,51%
Bugisi
  
0 2,49%
Banteni
  
0 2,05%
Bandžari
  
0 1,74%
Aćehi
  
0 1,66%
Balijci
  
0 1,51%
Tionghoa narod
  
0 1,20%
Makasari
  
0 0,99%

Religija уреди

Indonezija je najmnogoljudnija muslimanska zemlja,[12] većinom, i pored toga što se nalazi u jugo-istočnoj Aziji, a ne na, ili neposredno pored Bliskog Istoka. Oko 87,18% stanovnika se izjasnilo kao pripadnici islamske veroispovesti na popisu iz 2010. godine. Nešto manje od 10% Indonežana se izjašnjava kao Hrišćani, od kojih su preko 2/3 protestanti. Populacija hinduističke veroispovesti ima udeo od 1,69%; 0,72% budističke, i 0,56% osatlih religija.

Lingvistička struktura уреди

Indonežanski je zvanični jezik zemlje i dominantan je u medijima, poslovanju i vladi. Veliki broj različitih jezika su matični u Indoneziji. Po etnolozima postoji 737 jezika u Indoneziji, pri čemu je najzastupljeniji maternji jezik javanski.[тражи се извор] Koristi se nekoliko varijanti kineskog, koji nije jezik nastao u Indoneziji, najviše Min Nan. Korišćenje kineskog jezika bilo je obeshrabrivano u periodu između 1966 i 1998. godine.

Starije generacije znaju i holandski, što je posledica nizozemske kolonizacije do druge polovine 20. veka.

Pismenost i obrazovanje уреди

Ukupna zastupljenost pismenih osoba je: 92,81% pismenost muškaraca: 95,5% pismenost žena: 90,4%. Obrazovanje nije besplatno u Indoneziji, međutim, obavezno je do devetog razreda. Iako se 92% dece prijavi u osnovnu školu, manji procenat je pohađa stalno. Oko 45% dece uzrasta srednje škole pohađa srednju školu, dok neki njihovi vršnjaci idu u stručne škole.

Demografske statistike prema podacima CIA-e [13] уреди

Prosečna starost уреди

  • Muškarci: 27,7 godina
  • Žene: 28,7 godina
  • Populacija: 28,2 godina

Životni vek u proseku уреди

  • Muškarci: 68,50 godina
  • Žene: 73,7 godina
  • Populacija: 71 godinu

Godine školovanja u proseku уреди

  • Muškarci: 12 godina
  • Žene: 11 godina
  • Populacija: 11 godina

Stopa rasta populacije уреди

  • 1,09 (2012. godine)

Urbanizacija уреди

  • Ukupno: 44%
  • Stopa: 3% (2005-2010. godine)

Polni odnos (m/ž) уреди

  • 0-15 godina: 1,04:1
  • 15-64 godina: 1,01:1
  • Preko 64 godine: 0,79:1
  • Ukupno: 1:1

Učestalost HIV/AIDS уреди

  • Ukupno: 0,2%
  • Br. ljudi sa HIV/AIDS: 270 000

Etnički sastav уреди

  • Javanci 40,6%
  • Sundi 15%
  • Maduri 3,3%
  • Minangkabau 2,7%
  • Betavi 2,4%
  • Bugisi 2,4%
  • Banteni 2%
  • Bandžari 1,7%
  • Ostali 29,9% (popis iz 2000. godine)

Finansije za obrazovanje уреди

  • 3,6% NBP-a.

Reference уреди

  1. ^ а б в „Population of Indonesia by Province 1971, 1980, 1990, 1995, 2000 and 2010”. Central Bureau of Statistics. Архивирано из оригинала 23. 11. 2017. г. Приступљено 18. 5. 2015. 
  2. ^ „Population Projection by Province, 2010-2035”. Central Bureau of Statistics. Архивирано из оригинала 25. 07. 2015. г. Приступљено 18. 5. 2015. 
  3. ^ Calder, Joshua (3. 5. 2006). „Most Populous Islands”. World Island Information. Приступљено 26. 9. 2006. 
  4. ^ Witton, Patrick (2003). Indonesia. Melbourne: Lonely Planet. стр. 47. ISBN 978-1-74059-154-6. 
  5. ^ Adam, Shamim; Moestafa, Berni; Manurung, Novrida (28. 1. 2014). „Indonesia Population Approaching U.S. Revives Birth Control”. Bloomberg.com. Приступљено 18. 5. 2015. 
  6. ^ „Indonesia Facing Populace Larger Than US Revives Birth Control”. 28. 1. 2014. Архивирано из оригинала 23. 09. 2015. г. Приступљено 08. 08. 2018. 
  7. ^ Wertheim, W. F. (1959). Indonesian Society in Transition (Second (revised) изд.). 's-Gravenhage: Uitgeverij W. van Hoeve. стр. 370. 
  8. ^ Geografi dan Kependudukan untuk SMP kelas 2 [Geography and Demographics for High School Grade 2] (на језику: Indonesian). FA. Hasmar. 1976. 
  9. ^ а б „Population of Indonesia”. Indonesia Investment. 
  10. ^ „World Population Prospects: The 2017 Revision”. Архивирано из оригинала 06. 05. 2011. г. Приступљено 08. 08. 2018. 
  11. ^ MEASURE DHS: Demographic and Health Surveys
  12. ^ Penduduk Menurut Wilayah dan Agama yang Dianut
  13. ^ Agency, Central Intelligence (2012). „Indonesia”. The World Factbook. Архивирано из оригинала 27. 05. 2016. г. Приступљено 6. 4. 2012.