Dekstrini su grupa ugljenih hidrata male molekulske težine koji se formiraju hidrolizom skroba[4] ili glikogena.[5] Dekstrini su smeše polimera D-glukoznih jedinica vezanih putem α-(1→4) ili α-(1→6) glikozidnih veza.

Dekstrin
Identifikacija
ChemSpider
ECHA InfoCard 100.029.693
E-brojevi E1400 (dodatne hemikalije)
KEGG[1]
UNII
Svojstva
(C6H10O5)n
Molarna masa promenljiva
Agregatno stanje beo ili žut prah
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa).
ДаY verifikuj (šta je ДаYНеН ?)
Reference infokutije

Dekstrini se mogu formirati iz skroba koristeći enzime poput amilaza, do čega dolazi tokom varenja u ljudskom telu i tokom formiranja slada,[6] ili putem primene suve toplote u kiseloj sredini (piroliza ili žarenje). Ovaj drugi proces ima industrijsku primenu. Do njega isto tako dolazi na površini hleba tokom pečenja, što doprinosi ukusu, boji, i krhkosti. Dekstrini proizvedeni toplotom su takođe poznati kao pirodekstrini'. Pri pečenju pod kiselim uslovima skrob se hidrolizuje i kratki delovi lanca delimično ponovo formiraju razgranate strukture putem α-(1,6) veza.[7]

Dekstrini su beli, žuti, ili smeđi prahovi koji su delimično ili potpuno rastvorni u vodi. Oni proizvode optički aktivne rastvore niske viskoznosti. Oni se mogu detektovati pomoću jodnog rastvora, koji daje crveno obojenje.

Dekstrin sa α-(1→4) i α-(1→6) glikozidnim vezama

Reference уреди

  1. ^ Joanne Wixon; Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast. 17 (1): 48—55. doi:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  2. ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.  уреди
  3. ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  4. ^ An Introduction to the chemistry of plants - Vol II: Metabolic processes, P. Haas and T. G. Hill, London (Longmans, Green & Co.), 1913; pages 123-127
  5. ^ Salway, JG. Medical Biochemistry at a Glance. Second Edition. Malden, MA (Blackwell Publishing), 2006; page 66
  6. ^ Michael Lewis, Tom W. Young (2002), "Brewing"‎, Kluwer Academic, ISBN 978-0-306-47274-9.
  7. ^ Alistair M. Stephen, Glyn O. Phillips, Peter A. Williams (2006), "Food polysaccharides and their applications 2nd edition", p 92-99, CRC Press, Taylor & Francis Group, ISBN 978-0-8247-5922-3

Vidi još уреди

Spoljašnje veze уреди