Đala

насеље у општини Нови Кнежевац, у Севернобанатском округу, у Србији

Đala (mađ. Gyála) je naselje u opštini Novi Kneževac, u Severnobanatskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2022. bilo je 518 stanovnika. Ovde se nalazi granični prelaz Đala, prema Mađarskoj.

Đala
Pravoslavna crkva
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSevernobanatski
OpštinaNovi Kneževac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 796
 — gustina38/km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 09′ 09″ S; 20° 06′ 32″ I / 46.15243° S; 20.10900° I / 46.15243; 20.10900
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina76 m
Površina20,9 km2
Đala na karti Srbije
Đala
Đala
Đala na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj23335
Pozivni broj0230
Registarska oznakaKI

Prošlost uredi

Đala je 1764. godine pravoslavna parohija u Čanadskom protoprezviteratu.[1]

Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto "Gijala" pripada Tamiškom okrugu, Čanadskog distrikta. stanovništvo je bilo srpsko.[2] Kada je 1797. godine popisan pravoslavni klir tu su dva sveštenika. Parosi, pop Mihail Ilijević (rukop. 1763) i pop Prokopije Bajić (1766) služe se samo srpskim jezikom.[3]

Ovde postoji fudbalski klub Graničar osnovan 1922. godine, zvanično registrovan 1934. godine.[4]

Demografija uredi

U naselju Đala živi 807 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,8 godina (39,2 kod muškaraca i 44,7 kod žena). U naselju ima 389 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,58.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 1.823
1953. 1.761
1961. 1.723
1971. 1.578
1981. 1.325
1991. 1.072 1.062
2002. 1.004 1.037
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Srbi
  
804 80,07%
Mađari
  
99 9,86%
Romi
  
56 5,57%
Jugosloveni
  
10 0,99%
Hrvati
  
9 0,89%
Ukrajinci
  
3 0,29%
Bunjevci
  
3 0,29%
Rumuni
  
1 0,09%
nepoznato
  
2 0,19%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 1905.
  2. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  3. ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 8/2015.
  4. ^ Bajić, Slobodan (23. 10. 2022). „POČELI BOSI, U OBIČNIM KOŠULjAMA: FK Graničar u Đali osnovan je još pre 100 godina, stanovnici svoju privrženost pokazuju na različite načine”. Večernje novosti. Pristupljeno 24. 10. 2022. 
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi