Jugoslovenska vojska u zarobljeništvu

Jugoslovenska vojska u zarobljeništvu (JVuZ) je bila treći deo Jugoslovenske vojske za vreme Drugog svetskog rata, pored Jugoslovenske vojske u otadžbini i Jugoslovenske vojske van otadžbine.

Jugoslovenska vojska u zarobljeništvu
Pukovska zastava Jugoslovenske vojske (verzija sa latiničkim pismom)
Zarobljeni oficiri Jugoslovenske vojske u logoru Oflag VI C kod Osnabrika
Osnovana18. april 1941.
Vođstvo
Vrhovni komandantKralj Petar II Karađorđević
Ministri (1941—1945)Dušan Simović
Bogoljub Ilić
Borisav Ristić
Brojno stanje
Aktivni sastav268.405

Istorijat uredi

Aprilski rat 1941. uredi

Još 13. aprila je nemačka grupa presekla odstupnicu Jugoslovenskoj vojsci prema Grčkoj, kako bi sprečila stvaranje novog Solunskog fronta i tom prilikom je zarobljeno oko 100.000 jugoslovenskih oficira, podoficira i vojnika.[1] Nakon kapitulacije Jugoslovenske vojske u Aprilskom ratu 1941. godine, zarobljeno je ukupno 344.162 pripadnika Jugoslovenske vojske (6.298 oficira i 337.864 podoficira i vojnika).[2] Međutim, kako su nemačke okupacione vlasti oslobodile sve oficire, podoficire i vojnike koji su se izjasnili kao Hrvati, Muslimani, Makedonci i pripadnici drugih nacionalnih manjina, u zarobljeništvo je odvedeno 268.405 oficira, podoficira i vojnika Jugoslovenske vojske, uglavnom Srba i delimično Slovenaca.

Život u logorima uredi

Zarobljeni pripadnici Jugoslovenske vojske su smešteni u različitim logorima na teritoriji Trećeg rajha, pre svega u logorima Oflag VI-C kod Osnabrika i Oflag XIII-B kod Hamelburga. Prva grupa od preko 1.500 zarobljenih oficira i vojnika je u logor Oflag VI-C stigla 26. aprila 1941. godine, a tokom maja je dovedeno još 3.410 zarobljenika. Aktivnih oficira je bilo 1.108, rezervnih oficira 1.800, a vojnika 502.[3]

Vlada narodnog spasa Milana Nedića je urgirala kod vojnog upravnika Paula Badera da se delegatima Vlade odobri odlazak u zarobljeničke logore, kako bi pridobijali jugoslovenske zarobljene oficire i podoficire za službu u Srpskoj državnoj straži i drugim Vladinim jedinicama. Zarobljenike u logorima je tokom novembra i decembra 1941. godine obišao Milan Aćimović i samo u logorima kod Nirnberga pridobio 1.200 zarobljenih oficira da potpišu izjavu lojalnosti Milanu Nediću. Jedan od njih je bio i pukovnik Borivoje Jonić, koji je ubrzo po oslobođenju iz zarobljeništva postao pomoćnik komandanta Srpske državne straže.

U logoru se do 1944. godine nalazio i brigadni general Miodrag Damjanović, koji je pušten iz logora za potrebe službe kod Milana Nedića, ali se on uskoro stavio pod komandu armijskog generala Dragoljuba Mihailovića i postao komandant najpre Istaknutog dela Vrhovne komande JVuO u Sloveniji, a zatim i komandant Jugoslovenske vojske van Otadžbine.

Većina zarobljenika se posle rata vratila u Jugoslaviju, u kojoj je na vlasti tada već bila Komunistička partija Jugoslavije, tako da uglavnom nisu nastavili vojnu službu.

Srpsko vojničko groblje u Eversburgu-Osnabriku uredi

Na Srpskom vojničkom groblju u Osnabriku nalazi se spomenik koji čuva uspomenu na tu sahranjenih 116 oficira i vojnika Jugoslovenske vojske, koji su poginuli u noći 6. decembra 1944. godine, kada je Kraljevsko ratno vazduhoplovstvo bombardovalo logor.[4]

Spisak poginulih uredi

  1. pešadijski brigadni general Despot A. Damjanović
  2. pukovnik Boža M. Novaković
  3. pukovnik Dušan D. Radojčić
  4. pukovnik Svetozar Z. Hadžić
  5. potpukovnik Milenko M. Vukanović
  6. potpukovnik Milan I. Dimić
  7. potpukovnik Krstivoje B. Krstić
  8. potpukovnik Vojislav M. Maksimović
  9. potpukovnik Dragoslav J. Pavićević
  10. potpukovnik Dragutin N. Perić
  11. potpukovnik Petar Stanišić
  12. potpukovnik Dimitrije Todorović
  13. major Savko F. Danilović
  14. major Dragutin Đ. Đurić
  15. major Živadin J. Gavrilović
  16. major Milan M. Jelić
  17. major Radivoje J. Jelovac
  18. major Borislav Z. Jovanović
  19. major Nikolaj Koju-Karaivan
  20. major Boško M. Kovačević
  21. major Vasilije S. Milenković
  22. major Đorđe D. Nikota
  23. major Stanko J. Petrović
  24. major Gligorije R. Pribaković
  25. major Andrija P. Stankivić
  26. kapetan Mirko P. Balandžić
  27. apetan
  28. kapetan Milosav M. Verović
  29. kapetan Branko M. Vila
  30. kapetan Blažo P. Vukotić
  31. kapetan Lazar G. Golubović
  32. kapetan Milan M. Grujičić
  33. kapetan Vladimir P. Dolić
  34. kapetan Dušan S. Dostanić
  35. kapetan Dimitrije Đ. Đorđević
  36. kapetan Milovan Đ. Đorđević
  37. kapetan Nikola J. Živković
  38. kapetan Jakov V. Đunisijević
  39. kapetan Branislav Jeremić

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Nikolić, Kosta (2003). Srbi u ratnom dnevniku Vermahta. Beograd. str. 43. 
  2. ^ Simić, Pero (2012). Draža: smrt duža od života. Beograd: Službeni glasnik. str. 100. ISBN 978-86-519-1418-1. 
  3. ^ Stanković, Ljiljana (1995). Biblioteka i arhivska građa Profesorsskog društva u oficirskom zarobljeničkom logoru Oflag VI C u Osnabriku 1943-1945. Beograd: Univerzitetska biblioteka Beograd. str. 1—16. ISBN 86-7301-003-9. 
  4. ^ Serben sind schlecht zu behandeln (PDF).