Južna Karelija (fin. Etelä-Karjala, šved. Södra Karelen) je okrug u Finskoj, u jugoistočnom delu države. Sedište okruga je grad Lapenranta, a značajan je i grad Imatra.

Okrug Južna Karelija
fin. Etelä-Karjala
šved. Södra Karelen
{{{caption2}}}
Položaj
Država Finska
Istorijska pokrajinaKarelija
Admin. centarLapenranta
Površina7.235,59 km2
Stanovništvo2012.
 — broj st.133.249
 — gustina st.18,42 st./km2
Broj opština10
NSTJFI187
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Naziv okruga donekle odstupa od položaja u okviru istorijske pokrajine Karelija, jer se njen južni deo nalazi u okviru Rusije. Zapravo, okrug obuhvata južni deo finske Karelije.

Položaj okruga uredi

Okrug Južna Karelija se nalazi u jugoistočnom delu Finske. Njega okružuju:

Prirodne odlike uredi

Reljef: Okrug pripada istorijskoj oblasti Kareliji, ali je prostorno smešten u njenom zapadnom delu (to je južni deo finske Karelije). U okrugu Južna Karelija preovlađuju ravničarska područja, nadmorske visine 40-100 m.

Klima u okrugu Južna Karelija vlada oštra Kontinentalna klima.

Vode: Južna Karelija je unutarkopneni okrug Finske. Međutim, u okviru okruga postoji niz ledničkih jezera, od kojih je najveće Sajma (najveće u državi). Najvažnija reka je reka Vuoksi, koja ističe iz jezera.

Stanovništvo uredi

 
Grad Lapenranta, sedište okruga

Po podacima 2011. godine u okrugu Južna Karelija živelo je približno 133 hiljade stanovnika. Od 2000. godine broj stanovnika u okrugu je opao za oko 5%.

Gustina naseljenosti u okrugu je 24 stanovnika/km², što je za 1,5 puta više od državnog proseka (16 st./km²). Južni deo okruga, uz rusku granicu, je znatno bolje naseljen nego sever, isprecesan brojnim jezerima.

Etnički sastav: Finci su do skora bili jedino stanovništvo okruga, ali se poslednjih decenija ovde naselio i manji broj useljenika, posebno Rusa iz obližnjih oblasti Rusije. U pograničnim područjima su česti dvojezični (finsko-ruski) natpisi.

Opštine i gradovi uredi

Okrug Južna Karelija ima 10 opština, od kojih su 2 sa zvanjem grada (označene zadebljanim slovima). To su:

Gradska područja sa više od 10 hiljada stanovnika su:

Vidi još uredi

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi