Jukon (engl. Yukon, franc. Yukon), jedna je od tri kanadskih teritorija. Zajedno sa pokrajinom Britanskom Kolumbijom čini kanadski pacifički pojas. Nalazi se na krajnjem severozapadu države.

Jukon
Položaj Jukona
Država Kanada
Admin. centarVajthors
Najveći gradVajthors
Konfederacija13. jul 1898.
Službeni jezikengleski, francuski
Predsednik vladeDarel Pasloski
Površina482.443 km2
 — kopno474.391 km2
 — voda8.052 st./km2
Stanovništvo2011 godine.
 — broj st.33.897
 — gustina st.0,07 st./km2
 — ISO 3166-2CA-YT
Vremenska zona-8
Poštanski brojYT
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Geografija uredi

Teritorija ima približno oblik pravouglog trougla površine 482,443 km². Slabo naseljena teritorija. Broj stanovnika je 33.897 (gustina stanovništva je 0,07/km²). Glavni grad, Vajthors, je ujedno i najveći grad u kome živi tri četvrtine stanovništva Jukona. Drugi po veličini je Doson koji je inače bio glavni grad do 1952. Najznačajnija reka je Jukon, što na jeziku gvič'in znači velika reka, po njoj je teritorija i dobila ime. Jukon se graniči sa Aljaskom, Severozapadnim teritorijama i Britanskom Kolumbijom. Na severu ima izlaz na Boforovo more. Njena istočna granica je vododelnica Jukonskog i Makenzijevog sliva. Najveći deo teritorije je u slivu reke Jukon. Južni Jukon je prošaran velikim brojem jezera. Veća jezera su :

Na teritoriji Jukona nalazi se Maunt Logan 5.959 m. drugi po veličini vrh na severnoameričkom kontinentu.

Klima uredi

Veći deo Jukona ima subpolarnu klimu , koju karakterišu duge hladne zime i kratka leta. Daleko na severu, uz obalu Boforovog mora i u planinskim predelima je polarna klima. zbog toga većina stanovništva živi u dolinama reke u južnom delu. Čak i u tim oblastima prosečne januarske temperature su od -11 °C do -30 °C, a često padaju i niže. Julska temperatura je oko 20 °C. Prosečano je godišnje 75 dana bez mraza, ali datum početak prvih mrazeva i jakih zima je nepredvidiv, zavisi od toga koje će vazdušne mase prevladati; hladne sa Arktika ili toplije sa severnog Pacifika.

Flora uredi

Šume pokrivaju 48% teritorije. Na severu je uglavnom tundra. Južnije, blaže temperature dozvoljavaju rast šuma, naročito u dolinama reka i na padinama planina ispod 1.200 m. Šume su uglavnom četinarske u kojima dominira Bela smreka. Samo šume na krajnjem jugu su komercijalne. One se seku da bi zadovoljile lokalne potrebe. Koriste se za drvenu građu i ogrev.

Fauna uredi

Jukon obiljuje divljim životinjama kao što su Los, Karibu, jeleni, crni i braon medvedi, grizli i vukovi . Mnoge ptice zadržavaju se tokom kratkog leta na teritoriji Jukona radi razmnožavanja. Tu spadaju divlje guske, labudovi, patke i brojne barske ptice. Jukonske reke su bogate ribama; lipljen, štuka, pastrmke, losos...

Privreda uredi

Oduvek je rudarstvo glavna industrijska grana Jukona. Značajna nalazišta olovoa, cinka, srebra, zlata, azbesta i bakra. Jukon, zaista duguje svoj nastanak čuvenoj zlatnoj groznici iz 1890. godine. Nakon kupovine zemlje od Kompanije Hadsonovog zaliva 1870. godine, Kanadska vlada je 1898. podelila Severozapadnu Teritoriju i stvorila lokalnu samoupravu, zbog priliva velikog broja ljudi u potrazi za zlatom. Hiljade avanturista u potrazi za zlatom ispunilo je ovu oblast što su zabeležili u svojim knjigama pisci Robert Vilijam Servis (engl. Robert W. Service) i Džek London (engl. Jack London). Sećanje na taj period, prelepi netaknuti predeli, kao i mogućnost rekreacije na otvorenom čine da je turizam druga najvažnija ekonomska grana.

Značajni udeo u ekonomiji imaju i proizvodnja nameštaja, odeće, zanatstvo, proizvodnja hidroenergije. Tradicionalna industrijska grana, lov i ribolov je u značajnom opadanju.

Danas, javni sektor zapošljava najviše ljudi, direktno zapošljava 5.000 od 12.500 radnika.

Stanovništvo uredi

Demografija
1996.2001.2006.2011.2016.
30.76628.67430.37233.89735.874

Spoljašnje veze uredi