Albin Vilhar (Postojna, 27. februar 1902Beograd, 24. jul 1975) je bio slovenački filolog, prevodilac sa starogrčkog, latinskog, nemačkog, francuskog, engleskog i italijanskog jezika i pedagog.

Albin Vilhar
Datum rođenja(1902-02-27)27. februar 1902.
Mesto rođenjaPostojnaAustrougarska, danas Slovenija
Datum smrti24. jul 1975.(1975-07-24) (73 god.)
Mesto smrtiBeogradSFRJ, danas Srbija

Biografija i delo uredi

Rođen je u Postojni. Osnovnu školu završio je u rodnom mestu a gimnaziju u svešteničkom internatu u Šent Vidu - Ljubljana u Sloveniji. Posle završene srednje škole godinu dana je studirao teologiju u Ljubljani a zatim napustivši tu orijentaciju nastavio studije klasične filologije u Ljubljani i Beču. Godine 1924. odbranio je na univerzitetu u Ljubljani doktorsku disertaciju ο delima helenističkog pesnika Partenija pod naslovom „Izbrana vprašanja ο Partheni-ju“ (Quaestionaes Partheninae).

Posle pripajanja Postojne Italiji i poziva da služi italijansku vojsku, prešao je u Jugoslaviju i počeo da radi kao profesor u gimnaziji. Veoma kratko vreme radio je u gimnaziji u Novom Mestu a zatim je premešten u Zaječar. Boravak u Srbiji koji je trajao sve do njegove smrti karakterisao je kao najsrećniji period svoga života. Posle gimnazije u Zaječaru bio je premešten u Sremske Karlovce, zatim Novi Sad, Zemun i Beograd gde je više godina radio u II. muškoj gimnaziji i na kraju u klasičnoj gimnaziji.

Njegov stručni rad odvija se tokom celog aktivnog života i vremena u kome je bio penzioner i sadrži pored više originalnih radova i veliki broj prevoda sa strarogrčkog, latinskog, nemačkog, francuskog, engleskog i italijanskog jezika.

Autorska dela uredi

  • Doktorska disertacija: Izbrana vprašanja ο Parteniju, 1924.
  • Đurđevdan i rimske parilije. 1926. Zaječar, godišnji izveštaj gimnazije.
  • Orfej i orfizem. Studija ο grčkoj religiji, 1931. Ljubljana
  • zur Bellerophonsage: Philologische Wochenschrift, 1927.
  • Zu Vergils Handschriften, Philologische Wochenschrift, 1928.
  • Latinski citati, 11 izdanja. Matica srpska i „Dereta“, 2002.
  • Čitanka za V razred gimnazije (Latinska), 1929.
  • Udžbenik latinskog jezika za I razred gimnazije, 1966.
  • Udžbenik latinskog jezika za II razred gimnazije, 1966. Oba ova udžbenika štampana su i na albanskom jeziku.
  • Legende ο junacima starog Rima, 1967. Narodna knjiga i „Dereta“, 2002.
  • Udžbenik engleskog jezika (u zajednici sa puk. P. Ećimovićem) za vojne akademije, 1945.
  • Srpskohrvatsko-slovenački rečnik, Ljubljana, 1927.
  • Slovenačko-srpskohrvatski rečnik, Ljubljana, 1927.
  • Nemačko-srpski rečnik, Beograd, 1941.
  • Srpsko-nemački rečnik, Beograd, 1941.
  • Italijansko-srpskohrvatski rečnik, Beograd, 1957.
  • Srpskohrvatsko-italijanski rečnik, Beograd, 1963.

Prevodilački rad uredi

Prevodio je sa slovenačkog, nemačkog, engleskog, latinskog, starogrčkog, italijanskog i francuskog jezika.

  • Žlebnik: Opšta istorija školstva i pedagoških ideja, 1960. Naučna knjiga, Beograda.
  • Žlebnik: Za plemenitije međuljudske odnose, Narodna knjiga Beograd.
  • A. Vedam: Priručnik „B“ za radio-amatere, 1953. Tehnička knjiga, Beograd.
  • Aksel Munte: Knjiga ο San Mikelu, 1969. Beograd.
  • H. Dž. Vels: Rat planeta, 1951. Tehnička knjiga, Beograd.
  • Džozef Konrad: Freja sa sedam ostrva, 1960. Džepna knjiga.
  • Čarls Ozgud: Metod i teorija u eksperimentalnoj psihologiji, 1964. Savremena škola.
  • Zigmund Frojd: Tumačenje snova I-II, 1969, Matica srpska.
  • U knjizi „Poetika humanizma i renesanse“ u zajednici sa drugim prevodiocima je preveo tekstove sa latinskog i italijanskog jezika, 1963.
  • Platon: Država, 1957. 1966.2002. Kultura, BIGZ.
  • Platon: Gorgija ili ο solistima, Kultura, Beograd.
  • Platon: Menon ili ο vrlini, Kultura, Beograd.
  • Platon: Zakoni, Kultura, Beograd.
  • Seneka: Pisma prijatelju, 1976. Matica srpska, „Dereta“, 2003.
  • Apulej: Zlatni magarac, 1954. Novo pokoljenje, „Dereta“, 1993.
  • Plutarh: Dion i Brut, 1964. Rad, Beograd i „Dereta“, 2002.
  • Marko Aurelije: Samom sebi, Novi Sad, Matica srpska, Milprom 1999. Plato, 1999.
  • Plinije Mlađi: Epistule, 1981. Srpska književna zadruga.
  • Šmit: Rečnik mitologije, „Vuk Karadžić“, Beograd, 1974.
  • Prokopije iz Cezareje: Tajna istorija, Matica srpska 1986.
  • V. Buhvald, A. Holoveg, O. Princ: Grčki i latinski pisci antike i srednjeg veka, „Vuk Karadžić“, 1974.
  • Evangelije po Luki, Beograd, 1937.
  • Diogen Laertije: Životi i mišljenja istaknutih filozofa, BIGZ 1973. „Dereta“2003.

Priredio je i preveo uredi

u izdanju „Dečja radost“ 1952. i „Dereta“ 2002/2003.

Pored navedenih radova imao je više priloga u Profesorskom glasniku i „Domu i školi“, bio je urednik i redaktor za nemački, engleski i francuski jezik lista „Perfekat“ namenjenog učenju i usavršavanju jezika.

Skoro sve njegove knjige doživele su više izdanja - neke i po desetak! Za svoj prevodilački rad a posebno za prevod dela: „Životi i mišljenja istaknutih filozofa“ od Diogena Laertija 7. decembra 1973. godine dodeljena mu je prevodilačka nagrada Miloš N. Đurić.