Alfeld (ravnica)
Alfeld je ravnica koja zauzima južni i istočni deo Mađarske, neke delove Istočne slovačke nizije, jugozapadnu Ukrajinu, Transkarpatsku niziju, zapadnu Rumuniju, severnu Srbiju i istočnu Hrvatsku. To je najveći deo Panonske nizije.
Nazivi uredi
U srpskom jeziku se za oznaku ove ravnice koriste nazivi Alfeld, Veliki Alfeld, Velika mađarska ravnica i Panonska nizija (ovaj poslednji se koristi i za oznaku šireg područja, čiji je Alfeld deo).
U mađarskom, ravnica je poznata kao Alföld, Nagy Alföld, Nagy-Magyar-alföld [1][2], u slovačkom kao Veľká dunajská kotlina ili Veľká dunajská nížina, u rumunskom kao Câmpia Tisei ili Câmpia de Vest, u hrvatskom kao Velika mađarska nizina, a u ukrajinskom kao Великий Альфельд.
Granice uredi
Granice ove ravnice su Karpati na severu i istoku, Transdunavske planine i hrvatske planine na jugozapadu i približno reka Sava na jugu.
Geografija uredi
Ravnica u Mađarskoj uredi
Površina ravnice iznosi 52.000 km² u okviru Mađarske, što čini oko 56% državne teritorije. Ukupna površina je 100.000 km². Najviša tačka ravnice je Hoportjo (183 m), dok je najniža tačka reka Tisa.
Najvažniji mađarski pisci koji su inspirisani i povezani sa ravnicom su Mora Ferenc i Moric Žigmond, kao i pesnici Petefi Šandor i Juhas Đula.
Mađarski naučnici rođeni u ravnici uključuju fizičara Zoltana Baja, hemičara Janoša Irinjija, farmakologa Janoša Kabaja, fizičara i farmaceuta Gabora Kataja i doktora i pulmonologa Friđeša Koranjija.
Najvažnija reka ravnice je Tisa.
Najznamenitiji gradovi sa medicinskim kupalištima su Berekfirde, Čerkesele, Đula, Hajdusoboslo, Senteš i Solnok.
Među kulturnim festivalima i programima karakterističnim za region su Čangofestival u Jasberenju, Čeresnjefestival (festival trešnje) u Nađkeriju, Guljašfestival (festival gulaša) u Solnoku, Hidi vašar (Vašar mosta) u Nacionalnom parku Hortobađ, Hunijališ u Opustaseru, Sabadteri Jatekok (Igre na otvorenom) u Segedinu, Varjatekok (Igre u zamku) u Đuli, Viragkarneval (Karneval cveća) u Debrecenu i Bajai Halaslefeze Nepinepelj (Festival riblje čorbe) u Baji.
Deo ravnice koji se nalazi u Mađarskoj uključuje sledeća područja:
- Mezefeld
- Šaret
- Sarkez
- Dravamelek
- Kiškunšag
- Jasšag
- Ravnica Pešt
- Ravnica Heveš
- Boršodi-Mezešeg
- Bodrogkez
- Tisahat
- Ravnica Satmar
- Maroš-Kereš keze
- Kereš-videk
- Nađkunšag
- Nacionalni park Hortobađ
- Hajdušag
- Njiršeg
Ravnica u Srbiji uredi
U Srbiji, ravnica je podeljena u tri velika geografska područja, poznata kao Bačka, Banat i Srem, od kojih se veći deo nalazi u okviru pokrajine Vojvodine. S obzirom da se područje Alfelda u Srbiji poklapa sa područjem Panonske nizije, čiji je Alfeld deo, u srpskoj literaturi se Alfeld velikim delom obrađuje pod pojmom Panonske nizije.
Ravnica u Hrvatskoj uredi
Termin Velika mađarska ravnica se retko koristi u Hrvatskoj i obično je povezan sa geografijom Mađarske.
Delovi Panonske Hrvatske mogu se smatrati produžetkom Alfelda, posebno istočna Slavonija i delovi Srema.[3]
Ravnica u Slovačkoj uredi
Deo ravnice koji se nalazi u Slovačkoj je poznat i kao Istočna slovačka nizija.
Ravnica u Ukrajini uredi
Deo ravnice koji se nalazi u Ukrajini je poznat i kao Transkarpatska nizija.
Ravnica u Rumuniji uredi
U Rumuniji, ravnica (rum. câmp ili câmpia, iz lat. campus) uključuje razne regione, kao što su Banat i Krišana. Ovde se zove Câmpia de Vest (Zapadna ravnica).
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Gercsák, Gábor (2002). „Hungarian geographical names in English language publications” (PDF). Studia Cartologica. Univerzitet Loranda Etveša. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 3. 2012. g. Pristupljeno 30. 4. 2011.
- ^ Gercsák, Gábor (2005). „Magyar tájnevek angol fordítása” (PDF). Fasciculi Linguistici / Series Lexicographica (na jeziku: mađarskom). Univerzitet Loranda Etveša. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 3. 2012. g. Pristupljeno 30. 4. 2011.
- ^ Heršak, Emil; Nikšić, Boris (septembar 2007). „Hrvatska etnogeneza: pregled komponentnih etapa i interpretacija (s naglaskom na euroazijske/nomadske sadržaje)”. Migration and Ethnic Themes (na jeziku: Croatian). Zagreb: Institute for Migration and Ethnic Studies. 23 (3): 255. ISSN 1848-9184. „U velikoj mađarskoj nizini Alföld zapadno od Karpata tradicionalno su se smještale euroazijske nomadske skupine, a dio panonske Hrvatske može se smatrati ekstenzijom tog područja, osobito istočna Slavonija i s njome povezani dijelovi Srijema.[5]”
Spoljašnje veze uredi
- Körös regionalni arheološki projekat: Neolitska i arheologija bakarnog doba u Alfeldu
- Mapa Alfelda