Ante Jonić (Bisko, kod Sinja, 8. mart 1918 — Vagnj, kod Livna, 5. avgust 1942), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

ante jonić
Ante Jonić
Lični podaci
Datum rođenja(1918-03-08)8. mart 1918.
Mesto rođenjaBiska, kod Sinja, Austrougarska
Datum smrti5. avgust 1942.(1942-08-05) (24 god.)
Mesto smrtiVagnj, kod Livna, ND Hrvatska
Profesijatrgovački pomoćnik
Delovanje
Član KPJ od1939.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Heroj
Narodni heroj odavgusta 1942.

Biografija uredi

Rođen je 8. marta 1918. godine u selu Bisku, kod Sinja. Živeo je i odrastao u Splitu. Posle završetka Niže trgovačke škole, 1935. godine, zaposlio se kao trgovački pomoćnik i uključio se u rad sindikata. Godine 1936. primljen je u članstvo Saveza komunističke omladine Jugoslavije. Zajedno s grupom drugova, 1937. godine, sa zastave Okružnog suda u Splitu skinuo je belu i plavu boju i ostavio samo crvenu. Na sahrani radnika Buljanovića, koji je ubijen 1939. godine, Ante je nosio crveni transparent. Policija je zapazila njegovu aktivnost, pa je više puta bio hapšen i kažnjavan. Godine 1939. primljen je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije, a marta 1941. izabran je za člana Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Dalmaciju.

Posle okupacije Kraljevine Jugoslavije, Ante je radio na prikupljanju oružja. S grupom drugova upao je kroz prozor u kasarnu na Gripama, iz koje je izneo tri puškomitraljeza, 15 pušaka i 4 sanduka municije. Vraćajući se, naišao je u gradu na „Mačekovu zaštitu“ koja je zahtevala da joj preda oružje, ali je on uspeo i njih da razoruža. Ubrzo posle toga, postao je vođa jedne udarne grupe, s kojom je izveo niz uspelih akcija i sabotaža, do kraja godine u Splitu. Krajem oktobra izabran je za sekretara Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Dalmaciju. Polovinom decembra, po odluci Pokrajinskog komiteta, otišao je u Knin zbog pomoći tamošnjoj partijskoj organizaciji u širenju ustanka i stvaranju partizanskih jedinica.

Na Dinari je 14. januara 1942. godine u selu Koritima, formiran Kninski partizanski odred, a Ante je postavljen za njegovog komandanta. Sa svojim Odredom, izveo je veliki broj uspelih akcija. Njegova hrabrost posebno je došla do izražaja 15. marta, kada je kod sela Krčića, kod Knina, napao autobus i zarobio sedam neprijateljskih vojnika. Odmah zatim, na pruzi Drniš-Knin, ubio je 50 italijanskih vojnika i zaplenio veliku količinu oružja i municije. Ante je 17. juna 1942. godine postavljen za komandanta novoformiranog Prvog udarnog bataljona srednje Dalmacije. Drugog dana posle formiranja, pod njegovim rukovodstvom, bataljon je zauzeo Biskupiju kod Knina, ubio komandanta četničkog puka Paju Popovića, i zarobio članove njegovog štaba. Posebnu hrabrost ispoljio je u borbi protiv četnika i Italijana na Kozjaku, kod Vrlike, kada je u žestokoj borbi naneo neprijatelju velike gubitke.

Početkom jula, Ante je upućen u Oficirsku školu pri Glavnom štabu NOP odreda Hrvatske. Posle završetka škole, predviđen je za zamenika komandanta Četvrte operativne zone. Kada je Vrhovni štab NOP i DVJ, krajem jula 1942. godine, odlučio da s proleterskim brigadama zauzme Livno, Srednjodalmatinski odred je dobio zadatak da spreči prodor neprijatelja iz Splita i Sinja prema Livnu. Taj zadatak je poveren Antinom bataljonu. Neprijatelj je 29. jula krenuo iz Sinja prema Vagnju s 23 kamiona punih vojnika. Počela je ogorčena borba, u kojoj je Ante sa svojim borcima uništio 16 kamiona sa 150 vojnika, dok je 7 kamiona oštetio. Neprijatelj je uputio pojačanje od 6 tenkova i više blindiranih kola u nameri da se probije u Livno i da pomoć opkoljenom garnizonu. U šestodnevnim teškim borbama, Prvi dalmatinski udarni bataljon, na čelu sa svojim komandantom, vodio je borbe prsa u prsa, ali nije dozvolio neprijatelju da se probije do Livna. U jednom od juriša, 5. avgusta 1942. godine, poginuo je od minobacača Ante Jonić. Njegov bataljon je uspeo da izvršio naređenje Vrhovnog štaba, neprijatelj nije uspeo da se probije do Livna, koje su istog dana zauzele jedinice NOP i DV Jugoslavije.

Ukazom Vrhovnog štaba NOP i DVJ, 7. avgusta 1942. godine, svega nekoliko dana posle smrti, proglašen je za narodnog heroja, među prvim borcima NOV i POJ (prvi je narodni heroj iz Dalmacije). U „Biltenu Vrhovnog štaba“ br 17-19 o proglašenju Ante Jonića za narodnog heroja piše:


Reference uredi

  1. ^ Zbornik NOR 1949, str. 173.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi