Апокалипса из Стоунхенџа

„Apokalipsa iz Stounhendža“ (engl. Stonehenge Apocalypse) je naučnofantastični film koji je režirao Paul Ziller.[1] Kada je premijerno izveden, u junu 2010. godine, film je privukao 2,1 miliona gledalaca što je televiziji Sci-Fi Channel obezbedilo treće mesto na kablovskoj mreži po gledanosti programa za odrasle subotom u letnjem terminu.[2]

Apokalipsa iz Stounhendža
Filmski poster
Žanrfantastika
RežijaPaul Ziller
ScenarioPaul Ziller
Brad Abraham
ProducentJosée Bernard
Tom Berry
Lisa M. Hansen
Paul Hertzberg
John Prince
Glavne ulogeMiša Kolins
Torri Higginson
Peter Wingfield
David Lewis
Tina Milo Milivojevic
Michael Kopsa
MuzikaMichael Neilson
Producentska
kuća
Cinetel Films
Reel One Pictures
Movie Central Network
Godina2010.
Trajanje91 minuta
ZemljaKanada
Jezikengleski
IMDb veza

Radnja uredi

 Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Prilikom istraživanja Stounhendža, naučnici slučajno puštaju u pogon mašinu napredne tehnologije, koja povezuje tekovine svih drevnih civilizacija, ali i preti da potpuno zbriše ljudski rod. Naučnici se trude da isključe mašineriju, ali ih u tome ometa grupa fanatika koja nastale događaje povezuje sa navodima iz biblije.[3]

Kritike uredi

Prema autoru sajta „The Science Fiction, Horror and Fantasy Film Review“ glavni problem ovog filma je što predstavlja pokušaj da imitira film 2012, ali sa niskim budžetom. Zamerke filmu su loši specijalni efekti kada se piramide širom sveta pretvaraju u vulkane, a i prvi deo filma koji prikazuje naučnike kako se bore da spasu svet ispred kompjuterskih ekrana je okarakterisan kao dosadan. Zatim, u filmu ima previše klišea; diskreditovani naučnik koji je proglašen ludim u naučnoj javnosti postaje junak koji vidi ono što svi drugi naučnici ne mogu, a general uprkos svakom zdravom razumu primenjuje drastične mere, jer je to ono što vojnici rade. Prema mišljenju autora, film zahteva od gledalaca da zaborave sve ono što znaju iz oblasti nauke, a objašnjenje je nejasno i u vidu spekulacija.[3] Sa ovim se slaže i autor sajta „Film Critics United“, prema čijem mišljenju je ovo film koji ima brojnija „lažna tumačenja nauke“ nego i jedan film do tada.[4] Prema autoru sajta „DVDizzy.com“ film je podbacio na tri nivoa; scenariju, režiji i glumi. Krivac za to je Paul Ziller koji već dvadeset godina pravi loše filmove. Scenario se sastoji iz besmislenih dijaloga krcatog šiframa i višesložnim terminima. Uz to, glumci su dali „bledunjavi pečat“ svojim likovima. Jedan od zaključaka je da je film „šokantno amaterski“ urađen.[2]

Međutim, nisu sve kritike loše. Autor sajta „Brilliant Observations“ iako priznaje da dijalozi u filmu nisu pisani (niti odglumljeni) ozbiljno, ipak smatra da je film zabavan „na više nivoa“, a pronalazi i logiku u tome da upravo naučnik individualac bude bolji od kolega koje plaća vlada. Naime, prema njegovom mišljenju, naučnici koji su dobri neće raditi za vladu, već za privatne korporacije jer one bolje plaćaju. Ipak, oni koji su najbolji, neće se „prodati“. Zaključak mišljenja autora sajta je da bi ideja filma u nekom „pravom filmu“ i sa „pravim režiserom“ trebalo da „ima šansu“.[5] I autor sajta „HK and Cult Film News“ smatra da je ovo relativno dobar film (posebno u poređenju sa drugim filmovima Sci-Fi Channel-a), ali da je ograničen lošom produkcijom.[6]

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi