Ahen (nem. Aachen, franc. Aix-la-Chapelle, hol. Aken, lat. Aquisgranum) grad je u nemačkoj saveznoj državi Severna Rajna-Vestfalija, na granici sa Holandijom i Belgijom, 65 km zapadno od Kelna. Ahen je najzapadniji grad Nemačke. Sa 249,000 stanovnika, Ahen je 13-ti najveći grad u Severnoj Rajni-Vestfaliji, i 28-i najveći grad u celoj Nemačkoj.

Ahen
Aachen
Ahenska katedrala, pogled sa severa
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Nemačka
Savezna državaSeverna Rajna-Vestfalija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 259.269[1]
 — gustina1.612 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate50° 46′ 36″ S; 6° 05′ 01″ I / 50.77667° S; 6.08361° I / 50.77667; 6.08361
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina173 m
Površina160,8 km2
Ahen na karti Nemačke
Ahen
Ahen
Ahen na karti Nemačke
Ostali podaci
GradonačelnikMarsel Filip (CDU)
Poštanski broj52062, 52063, 52064, 52065, 52066, 52067, 52068, 52069, 52070, 52071, 52072, 52073, 52074, 52075, 52076, 52077, 52078, 52079, 52080
Pozivni broj0241, 02403, 02405, 02407, 02408
Registarska oznakaAC
Veb-sajt
www.aachen.de

Kroz grad protiče reka Vurm, a zajedno sa Menhengladbahom, Ahen je jedini veći nemački grad u slivu Meze. Ahen je sedište gradske oblasti Ahen.

Sa RWTH Aachen (Rajnsko-Vestfalijskim Tehničkim Univerzitetom), Ahen ima jedan od najvećih i najtradicionalnijih tehničkih univerziteta u Evropi pored drugih univerziteta. Simbol grada, Ahenska katedrala, potiče iz Palatinske kapele Ahenskog kraljevskog palatinata koju je osnovao Karlo Veliki, a koja se smatra remek-delom karolinške arhitekture. Katedrala je 1978. godine uvrštena na Uneskovu listu svetske baštine kao prvi nemački i drugi spomenik kulture u svetu. Grad je episkopsko sedište eparhije Ahen i mesto održavanja godišnjeg konjičkog turnira CHIO Aachen. Štaviše, to je važna lokacija za nemačku konditorsku industriju

Istorija uredi

Naselili su ga Rimljani u 1. veku nove ere. Na mestu antičkog naselja Karlo Veliki je sagradio dvor i katedralu (po uzoru na ravensku baziliku San Vitale) oko 800. godine. U njoj se krunisao njegov sin Ludvig I Pobožni 813, kao i skoro svi carevi Rimsko-nemačkog carstva do 1513. Bio je centar karolinške kulture i drugi grad po veličini u carstvu Karla Velikog. Posle normanskih pustošenja 881. grad je obnovljen 983. Car Fridrih I ga je opasao čvrstim zidinama, koje je još pojačao Fridrih II 1215. U vreme verskih ratova u 16. veku grad je stradao i počeo da gubi svoj značaj i privilegije, a posebno kada su nemački vladari izabrali Frankfurt na Majni kao krunidbeni grad. Od 1801. pripao je Francuskoj, a 1815. Pruskoj. U Drugom svetskom ratu, kao važno uporište na prilazu Ruru u dugotrajnim i teškim borbama, bio je gotovo potpuno razrušen.

Geografija uredi

 
Položaj grada u okrugu Region Ahen

Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 173 metra. Površina opštine iznosi 160,8 km². U samom gradu je, prema proceni iz 2010. godine, živelo 259.269 stanovnika. Prosečna gustina naseljenosti iznosi 1.612 stanovnika/km². Jedno je od 10 opštinskih središta okruga Region Ahen. Poseduje regionalnu šifru (AGS) 5334002, NUTS (DEA21) i LOCODE (DE AAH) kod.

U okolini ima uglja i ruda gvožđa, bakra i olova. Poznat je po industriji mašina, vagona, sapuna, stakla. Pored katedrale Karla Velikog, u kojoj je i sahranjen, tu je i gotska većnica iz XIV. veka, muzeji i poznata banja sa termalnim supornim izvorima.

Ahenski Univerzitet (RWTH Aachen), osnovan 1870, jedan je od vodećih evropskih univerziteta tehnike, posebno za elektrotehniku i mašinstvo, ali i za informatiku i fiziku. Univerzitetska klinika Ahen je najveća evropska klinika u jednoj zgradi. Veliki broj softverskih i računarskih kompanija razvilo se u okolini Ahena.

Katedrala u Ahenu je od 1978. na listi Svetske baštine.


Međunarodna saradnja uredi

Mjesto Država Vrsta saradnje Od
Kostroma Rusija partnerstvo 2005.
Okrug Arlington SAD partnerstvo 1993.
Ningbo Kina partnerstvo 1986.
Halifaks/Kolderdejl Ujedinjeno Kraljevstvo partnerstvo 1979.
Rems Francuska partnerstvo 1967.
Montebourg Francuska prijateljstvo 1960.
Toledo Španija partnerstvo 1985.
Kejptaun Južnoafrička Republika partnerstvo 2005.
Izvor[2]

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi