Johan Baltazar Nojman (nem. Johann Balthasar Neumann; Heb, 27. januar 1687Vircburg, 19. avgust 1753) bio je nemački barokni arhitekta, zaslužan za projekte mnogih crkava i palata, uglavnom u Vircburgu.

Baltazar Nojman
Johan Baltazar Nojman
Lični podaci
Datum rođenja(1687-01-27)27. januar 1687.
Mesto rođenjaHeb,
Datum smrti19. avgust 1753.(1753-08-19) (66 god.)
Mesto smrtiVircburg,

Biografija i delo uredi

 
Barokna crkva u Triru

Nojman je rođen u mestu Heb (nemački: Eger), danas u Češkoj 27. januar 1687. u porodici suknara kao sedmo dete. Njegov kum je postao majstor zvonar i metalolivac Baltazar Platzer ka kojem je u trinajstoj godini nastupio Baltazar kao učenik Godine 1711. dobio je svedočanstvo kao redovni tovariš i upotio se da traži iskustvo u inostranstvu. Preselio se u Vircburg gde je prvo radio u metalnoj livnici. Tu je upoznao iženjera Andreasa Milera koji ga je podučavao geodeziji, geometriji i matenatici kao i civilnom i vojnom graditeljstvu. 1712. godine pisao je u Heb da dobije kredit za kupovinu knjiga, crtačkih pribora i instrumenata. Mesno veće mu je odobrilo kredit koji je Nojman lako posle toga isplatio. Godinu dana posle toga je Nojman došau na pogreb svoga oca u Heb i ovom prilikom je on prodao Hebu duplikat svoga merila koje je izradio.za 7 fl. I 30 kr. On je 1713. izradio Instrumentum Architecturae, vrstu šestara za projektovanje arhitektonskih stubova koje je sam konstruisao i služilo je za lakše određivanje proporcija stubova u stilskim redovima. Njegova dalja karijera tobdžije u Vircburgu je bila uspešna i od 1716. godine je počeo saradnju sa vircburškim inžinjerom Greisingem. Predstavu o umetnosti svetskih građevina je sebi napravio na studijama u Beču. 1718. godine je bio imenovan za kneževskog inženjera- kapetana i bio je postepeno povišavan sve do 1729. godine kada mu je bolo dodeljen čin pukovnika.

Pod patronatom porodice Šenborn, obrazovao se u arhitekturi i putovao po Italiji, Francuskoj i Nizozemskoj. Za porodicu Šenborn sagradio je Rezidenciju (Vircburški dvorac), rezidencijalnu palatu princa-biskupa, kao i kapelu u gradskoj katedrali. Rezidencija je sinonim za pojam „Vircburški rokoko“. Od 1731. bio je predavač na Univerzitetu u Vircburgu.

Godine 1911. je muzej u Vircburgu dobio zbirku iz zaostavštine Baltazara Nojmana i njegovog sina koja se sastojala iz dva dela od ukupno 424 arhitektonska plana i iz „Skicara eckert“ sa 134 listova predloga na opremu crkava i grobova sa nekoliko skica slika i arhitektonskih crteža. Tu se radi o vrednu zbirku planova koje suvise sa istorijom arhitekture u doba barokne umetnosti u evropi. Prilikom 300 godišnjice rođenja Baltazara Nojmana bila je izdata poblikacija sa reprodukcijama 172 sačuvanih građevinskih planova u originalnoj veličini.

Baltazar Nojman važi za jednog od najznačajnijih arhitekata baroka i rokokoa. Ističe se po uređenju unutrašnjih prostora, naročito stepeništa i enterijera crkava. Iako sam nije bio nadaren kao dekorater, umeo je da izabere najbolje saradnike.

Najvažnija dela uredi

Baltazar Nojman ostvario je preko 100 objekata, značajnih mostova, crkava, manastira, zamkova, stambenih i privrednih objekata.

 
Rezidencija u Vircburgu
  • Rezidencija u Vircburgu - izgrađena po ugledu na Palatu Versaj u italijansko-francuskom baroknom stilu
  • Zamak u Brilu
  • Crkva 14 svetaca
  • kapela u Vircburškoj katedrali
  • Dvorac u Verneku
  • Opatija u Nereshajmu
  • Crkva sveti Paulin u Triru

Rezidencija u Vircburgu i dvorci u Brilu su na listi svetske baštine UNESKO-a.

Literatura uredi

  • Katalog sa izložbe o Baltazaru Nojmanu u Hebu 2013. godine Ing Michal Pospišil na češkom i nemačkom jeziku: Johan Balthasar Neuman 1687-1753 Život a dilo –Leben und Werk, Cheb 2013.

Spoljašnje veze uredi