Banovo brdo

урбано насеље, брдо и центар оштине Чукарица у Београду

Banovo brdo je urbano naselje, brdo i centar oštine Čukarica u Beogradu. Povezano je Požeškom ulicom sa centrom Beograda, koja se ka jugu nastavlja na Ibarsku magistralu. Banovo brdo je oivičeno Čukaričkom padinom, Adom Ciganlijom, Košutnjakom, Topčiderom i Žarkovom, dok ga Most na Adi povezuje sa Novim Beogradom. Na istočnim padinama nalaze se dva naselja — „Golf“ i „Sunčana padina“.

Banovo brdo
Banovo brdo posle kiše
Administrativni podaci
GradBeograd
OpštinaČukarica
Geografske karakteristike
Koordinate44° 46′ 33″ S; 20° 25′ 06″ I / 44.775833° S; 20.418333° I / 44.775833; 20.418333
Banovo brdo na karti Grada Beograda
Banovo brdo
Banovo brdo
Banovo brdo na karti Grada Beograda

Ime je dobilo po Matiji Banu, dubrovačkom političaru i diplomati, koji je živeo ovde sredinom 19. veka.[1]

Istorija Banovog brda uredi

Nađeni predmeti u blizini Save otkrivaju da su u mlađem paleoitu pre oko 10.000 godina živeli ljudi na prostoru današnjeg Banovog brda.[traži se izvor] Za vreme turske vlasti, na mestu Banovog brda, nalazilo se Golo brdo, koje su meštani nazivali i Ordija. Opčinjen ovim uzvišenjem, tada u okolini Beograda koje još bilo nenaseljeno, Matija Ban zatražio je od Beogradske opštine da otkupi jedan deo terena ovog naselja. Zbog velikih zasluga koje je Matija Ban učinio Srbiji, opština mu je oko 1850. godine poklonila veliko imanje, koje se otprilike nalazilo na vrhu današnje ulice kneza Višeslava. Matija Ban je 1851. godine na svom imanju sagradio letnjikovac, a kasnije i manje zgrade, mlekaru, vinograde i voćnjake. Krajem 19 veka Matiju Bana slede bogati ljudi, koji na Banovom brdu grade vile, dok na obali Čukaričkog rukavca počinju da se prave fabrike i niču radničke kolonije. Golo brdo je često menjalo ime, međutim po dolasku Matije Bana, pa je još za vreme njegovog života ovo brdo nazivano Banovac. Nakon toga smenjivali su se razni nazivi, međutim početkom 20 veka veka je ponelo naziv koji i danas ima — Banovo brdo.[2]

Pre Drugog svetskog rata na Banovom brdu, i Košutnjaku, se smučalo.[3] Pijaca je podizana 1937.[4] U kraju Mihailovac je pre Drugog svetskog rata postojao "Serum zavod Paster A.D.", čiji su svinjski obori naokolo širili zadah.[5]

Sportski sadržaji i zelenilo uredi

Banovo brdo poseduje nekoliko parkova, najveći i najpoznatiji su oni kod osnovna škole Filip Kljajić Fića i park „Banovo brdo“, najveći park u naselju i opštini Čukarica koji se nalazi u blizini osnovne škole Josif Pančić. Park poseduje i teretanu na otvorenom, dečije igralište, a na samom ulasku nalazi se spomenik palim borcima iz Drugog svetskog rata. U neposrednoj okolini nalazi se Ada Ciganlija i Košutnjak, koji su pogodni za fizičke aktivnosti, vožnju bicikla, kupanje ili odmaranje u prirodi. Na Banovom brdu nalazi se i stadion fudbalskog kluba Čukarički. U neposrednoj blizini naselja nalazi se i beogradski hipodrom.

Obrazovanje i kultura uredi

Na Banovom brdu nalazi se veliki broj obrazovnih insitucija i to

Fakulteti :[6]

Srednje i osnovne škole[7][8]

Na Banovom brdu nalazi se i Kulturni centar Čukarica.

Verski objeti na Banovom brdu uredi

Ostali objekti uredi

i mnogi drugi trgovinski i zanatski objekti, kao i poslovni prostori i hoteli.

Saobraćaj uredi

Do Banovog brda se gradskim prevozom koje obezbeđuje GSP Beograd može stići autobusima

I tramvajima

I minibus linijom

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi