Bobova je naseljeno mesto grada Valjeva u Kolubarskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 309 stanovnika.

Bobova
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugKolubarski
GradValjevo
Stanovništvo
 — 2011.Pad 309
Geografske karakteristike
Koordinate44° 16′ 00″ S; 19° 42′ 00″ I / 44.266667° S; 19.7° I / 44.266667; 19.7
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina453 m
Bobova na karti Srbije
Bobova
Bobova
Bobova na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj014
Registarska oznakaVA
Poljska je od 1999. godine podeljena na 16 oblasti koje se nazivaju vojvodstva (polj. województwa)

.

Demografija

uredi

U naselju Bobova živi 335 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,3 godina (46,0 kod muškaraca i 50,7 kod žena). U naselju ima 131 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,98. Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Prvim stanovnicima Bobove smatraju se nekoliko porodica koje su došle u seobi Srba iz sela Bobovo u Polimlju (današnja Crna Gora, opština Pljevlja), koje su se nastanile na brdu Komić. Po njima je selo dobilo ime. Te porodice žive i dan danas, i najbrojnije su u selu. U toku kasnijih seoba, Bobovu su naseljavale brojne porodice koje su se doseljavale uglavnom iz Hercegovine (stare Hercegovine tj današnje Crne Gore, i delova Hercegovine koje danas pripadaju BiH). Tako su neke porodice poreklom iz Morače, Žabljaka, Prijepolja, Klobuka, Konjica..... Takva priča važi za celu Valjevsku Podgorinu čije je stanovništvo preko 92% doseljeno uglavnom u drugoj seobi Srba, iako je naseljavanje teklo i ranije tokom i nakon prve seobe Srba, jer su vrletne i teško prohodne planine valjevske Podgorine pružale utočište za narod koji se sklanjao od turske osvete, nakon austroturskih ratova u kojima je vojevao protiv Turaka.

Istorija

uredi

Poznata istorijska ličnost iz Bobove jeste knez Jovan Simić Bobovac (1775-1832).

 
Jovan Simić od Bobove

Učestvovao je u bitkama Prvog i Drugog srpskog ustanka na čelu podgorske knežine, koja je u tom doba često nazivana i „Bobovčeva knežina“. Pre nego je postao knez, u Memoarima prote Mateje Nenadovića pominje se kao buljukbaša (zapovednik vojske) kod kneza Ilije Birčanina iz susednog sela Suvodanje. Nakon seče knezova i pogibije kneza Ilije Birčanina 1804. godine, i kneza Milića Kedića 1806. godine, na čelo podgorske knežine staje knez Jovan Simić.

Iako je bio odan i veliki prijatelj kneza Miloša, 1832. godine suprotstavlja se njegovom apsolutizmu i odbija da pošalje Valjevce na kuluk u Beograd. No, ta činjenica nije ni do danas razjasnila tačan uzrok njegove iznenadne smrti koja je nastupila 14/26. jula 1832. g. Naime nakon napada iz zasede grupe nepoznatih ljudi, a koji su vrlo verovatno mogli biti i Turci iz sokolske nahije željni osvete usled Bobovčeve uloge u njihovom preseljenju u Bosnu, Bobovac naprasno umire od posledica ranjavanja, i to, u šezdeset sedmoj godini života.. Sahranjen je u kameničkoj crkvi.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 879
1953. 899
1961. 828
1971. 691
1981. 565
1991. 479 479
2002. 391 391
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
387 98,97%
Crnogorci
  
1 0,25%
Mađari
  
1 0,25%
nepoznato
  
1 0,25%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze

uredi