Boro Petruševski Papučar (Kumanovo, 1920Gorance, kod Kačanika, april 1943) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

boro petruševski
Boro Petruševski Papučar
Lični podaci
Datum rođenja(1920-00-00)1920.
Mesto rođenjaKumanovo, Kraljevina SHS
Datum smrtiapril 1943.(1943-04-00)
Mesto smrtiGorance, kod Kačanika, ND Hrvatska
Profesijapapudžijski radnik
Delovanje
Član KPJ odkrajem 1939.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Heroj
Narodni heroj od20. decembra 1951.

Biografija

uredi

Rođen je 1920. godine u Kumanovu u siromašnoj porodici. Posle završetka osnovne škole, postao je šegrt u papudžijskom zanatu. Ubrzo se priključio radničkom pokretu, učestvovao u štrajkovima i bio aktivan u URS-ovim sindikatima i Savezu komunističke omladine Jugoslavije.

Kao sedamnaestogodišnjak je na jednom zboru ućutkao policijskog pisara i govorio protiv njega. Zbog toga je bio uhapšen i istučen u zatvoru. Posle nekoliko dana je bio pušten, ali je bio pod prismotrom policije.

Iz Kumanova se preselio u Skoplje, gde je takođe radio kod tamošnjih papudžija. Tamo se isto priključio sindikalnom pokretu i bio izabran u štrajkački odbor. Krajem 1939. godine, primljen je za člana Komunističke partije Jugoslavije.

Posle kapitulacije Jugoslavije u aprilu 1941. godine, bio je izabran za sekretara partijske ćelije kožarskih radnika. Istovrmeno je radio legalno kao slastičar, a ilegalno na partijskoj tehnici. Bugarska policija je saznala da se kod njega nalazila mašina za umnažanje ilegalnog materijala, pa su opkolili kuću. Boro je uspeo da pobegne sa mašinom, nakon čega se priključio borcima Skopskog partizanskog odreda. Posle dva meseca, novembra 1941. godine, odred je bio rasformiran. Boro se vratio u Skoplje, gde je do proleća 1942. godine živeo kao ilegalac. Tada je otišao u Veleški partizanski odredDimitar Vlahov“, a zatim u Drugi skopski partizanski odred, gde je bio politički komesar čete.

Istakao se u borbama kod manastira Blagovesti, u podnožju Skopske Crne gore i kod sela Bineč.

U proleće 1943. godine, bio je po specijalnom zadatku na Kosovu. Kada se vraća sa Kosova, aprila 1943. godine, kod sela Gorance blizu Kačanika, naišao je na neprijateljsku zasedu i poginuo u oružanom sukobu.

Ukazom Prezidijuma Narodne skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije, 20. decembra 1951. godine, proglašen je za narodnog heroja.

Literatura

uredi