Brodska regimenta (nem. Broder Regiment) ili Brodski puk bila je vojno-teritorijalna jedinica Vojne krajine u Habzburškoj monarhiji. Postojala je od 1747. do 1873. godine. Naziv je dobila po Slavonskom Brodu. Do 1850. godine nalazila se u sastavu nove Slavonske vojne krajine, a potom je pripadala objedinjenoj Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini. Razvojačena je 1873. godine i transformisana u Brodsko okružje.[1][2]

Brodska regimenta
Broder Regiment
1747—1873

Brodska regimenta (X) i susedne
krajiške oblasti (1820)
Glavni gradVinkovci
Zemlja Habzburška monarhija
Površina2.072 (1871) km2
Stanovništvo72.537 (1871)
Događaji
Statusbivša pokrajina
Vladavina
 • Oblikvojna pokrajina
Istorija 
• Uspostavljeno
1747
• Ukinuto
1873
Prethodnik
Sledbenik
Posavska vojna krajina (Habzburška monarhija)
Brodsko okružje (Austrougarska)

Stanovništvo Brodske regimente činili su većinom Hrvati i Šokci, a manjim delom i pravoslavni Srbi.[3]

Istorija

uredi
 
Bivša tvrđava u Slavonskom Brodu

Tokom prve polovine 18. veka, krajiške kapetanije u donjoj Slavoniji bile su u sastavu Posavske vojne krajine, koja je naknadno uključena u sastav nove Slavonske vojne krajine. Brodski puk je osnovan 1747. godine, nakon reorganizacije dotadašnjih krajiških kapetanija na području slavonske Posavine.[2]

Tokom 1873. godine izvršeno je razvojačenje svih regimenti u sastavu Hrvatsko-slavonske vojne krajine, ali te oblasti nisu odmah priključene Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, već su dobile posebnu zemaljsku upravu, koja se delila na šest krajiških okružja, među kojima je bio i novostvoreno Brodsko okružje, koje je obrazovano na području ukunute Brodske regimente. Tek 1881. godine, sva krajiška okružja priključena su Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, koja je time dobila granicu na rekama Uni i Savi. U okvirima proširene Kraljevine, priključena okružja nastavila su da postoje do 1886. godinne, kada je županijsko uređenje protegnuto i na te prostore, čime je okončan proces integracije nekadašnjih krajiških oblasti.[4][5][6]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Berić 1984.
  2. ^ a b Ilić 2015, str. 57-98.
  3. ^ Gavrilović 1986, str. 195-216.
  4. ^ Valentić 1981.
  5. ^ Planinić 1992, str. 173-183.
  6. ^ Dubravica 2001, str. 159-172.

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi