Velikaja (reka)
Velikaja (rus. Великая) reka je na krajnjem zapadu evropskog dela Ruske Federacije. Protiče preko centralnih i zapadnih delova Pskovske oblasti i sa dužinom od 430 km najduža je reka u celoj oblasti. Pritoka je Pskovskog jezera i deo slivnog područja reke Narve i Finskog zaliva Baltičkog mora.
| Velikaja Великая | |
|---|---|
 Olginski most preko Velikaje u Pskovu | |
 Mapa basena reke Narve | |
| Opšte informacije | |
| Dužina | 430 km |
| Basen | 25.200 km2 |
| Pr. protok | 134 m3⁄s |
| Sliv | Čudsko-pskovsko jezero → Narva → Finski zaliv → Baltičko more |
| Vodotok | |
| Izvor | Bežaničko pobrđe na 56° 39′ 20″ N 29° 39′ 22″ E / 56.65556° S; 29.65611° I |
| V. izvora | > 250 m |
| Ušće | u Pskovsko jezero na 57° 53′ 15″ N 28° 06′ 41″ E / 57.88750° S; 28.11139° I |
| V. ušća | 30,1 m |
| Geografske karakteristike | |
| Država/e |  Rusija |
| Oblast | Pskovska oblast |
| Naselja | Pskov, Opočka, Ostrov |
| Pritoke | Sinjaja, Utroja, Isa, Čerjoha, Pskova |
| DRV | 01030000112102000027628 |
| Reka na Vikimedijinoj ostavi | |
U Pskovsko jezero uliva se prostranom deltom, a ušće se nalazi na nekih 15 km nizvodno od grada Pskova. U zoni ušća duž njene desne obale nalazi se zaštićeno područje Snetogorsko-murovičkog spomenika prirode.
Karakteristike vodotoka uredi
Reka Velikaja izvire u južnim delovima Pskovske oblasti, na području Bežaničkog pobrđa nedaleko od sela Vjaz, na području Novosokoljničkog rejona. U gornjem delu toka neposredno nakon izvora protiče kroz brojna manja lednička jezera: Veliki Vjaz, Hodšo, Veliko Ostrijo, Hvojno i Čenoje. Nakon toga u narednih 15 km toka njena širina se smanjuje na 7—10 metara, tok je znatno brži, korito znatno krivuda, a obale su obrasle gustim šumama. U tom delu toka korito je pregrađeno sa dve manje brane. Nakon što napusti veštačko jezero Verjato reka se znatno širi, do 20 metara, skreće ka zapadu i tu se odlikuje brojnm brzacima. Pre nego što primi svoju prvu značajniju pritoku Alolju, Velikaja protiče kroz još nekoliko manjih jezera — Bistroje, Jasko, Zverino i Jezerišče.
Nakon ušća reke Idrice skreće u smeru severa, i njeno korito se tu širi do 40 metara. Pošumljenost obala u tom delu toka je znatno manja, a znatan deo područja je kultivisan i naseljen. Brzina toka naglo opada nizvodno od grada Opočke, posebno nizvodno od ušća desne pritoke Kudke. Nizvodno od tog područja šume duž obala Velikaje gotovo potpuno iščezavaju. Nizvodno od ušća Sinjaje korito se ponovo širi do 70 metara.
Nizvodno od grada Ostrova na delu toka od svega 5 km, Velikaja prima svoje tri najveće leve pritoke: Utroju, Kuhvu i Vjadu. Tu se širina reke naglo povećava i do preko 100 metara, a brzina toka znatno opada, te reka Velikaja poprima tipičan karakter ravničarske reke. Na području grada Pskova sa desne strane prima značajne pritoke, Čerjohu i Pskovu. U Pskovsko jezero uliva se 15 km severnije od Pskova, u vidu manje delte.
Ukupna dužina vodotoka je 430 km, površina slivnog područja oko 25.200 km², a prosečan protok u zoni ušća je oko 134 m³/s. Najviši vodostaj je u proleće posle topljenja snega. Pod ledom je od sredine novembra do kraja aprila. Plovna je i za veća plovila u donjem delu toka.
Najvažnije pritoke su: Idrica, Sinjaja, Utroja, Kuhva, Vjada i Isa sa leve, te Alolja, Kudka, Sorot, Čerjoha i Pskova sa desne strane.
Vidi još uredi
Reference uredi
Spoljašnje veze uredi
- Государственный водный реестр РФ: река Великая
- Ресурсы поверхностных вод СССР: Гидрологическая изученность. Т. 2. Карелия и Северо-Запад/ Под ред. Е. Н. Таракановой. — Л.: Гидрометеоиздат, 1965. — 700 с.
