Gimnazija Zaječar

Gimnazija u Zaječaru spada u red najstarijih škola ove vrste u Srbiji. Ona je prva srednja škola u istočnoj Srbiji, koja je počela sa radom 1836. godine. Danas je ona jedna od četvorogodišnjih srednjih škola na teritoriji grada Zaječara i funkcioniše u okviru obrazovnog sistema Republike Srbije.[1]

Gimnazija Zaječar
Logo
TipDržavna škola
Osnovana1836.
LokacijaKneginje Ljubice 5
Zaječar
DržavaSrbija
DirektorSrđan Stanojević
Veb-sajtwww.gimza.edu.rs/kategorija/

Istorijat uredi

Prvi učitelj, tada Glavne škole koja je imala dva razreda, bio je Živojin Kerečki iz Srema, koja je bila je smeštena u zgradi postojeće osnovne škole.

Političke prilike u Kneževini Srbiji uticale su da kneževsko namesništvo 1839. godine odluči da se mesto stolovanja timočkog vladike prebaci iz Zaječara u Negotin, a takođe i zaječarska glavna škola sa celokupnim svojim inventarom. Dotadašnji zaječarski đaci svoje školovanje nastavili su u Negotinu, gde je škola podignuta na viši rang četvororazredne polugimnazije. Knez Miloš je odobrio da se episkop Dositej i polugimnazija iz Negotina premeste u Zaječar. Direktor obnovljene gimnazije bio je Stojan Bošković, čijim je zalaganjem Gimnazija dobila školsku biblioteku.

Godine 1884. godine Zaječar je dobio sedmorazrednu višu gimnaziju, a 1893. godine Gimnazija je prešla u novu zgradu za koju je projekat uradio Rihard Lang, deda Zorana Radmilovića. Mnogobrojni ratovi u Srbiji su prekidali rad škole (Timočka buna, Balkanski ratovi, Prvi i Drugi svetski rat).

Godine 1960. odlukom Saveta za prosvetu Narodnog odbora, Viša gimnazija je preseljena u novoizgrađeni blok srednjih škola.

Kroz zaječarsku Gimnaziju prošli su mnogi đaci. Mnogi od njih su postali učeni i poznati ljudi koji su prevazišli svoje učitelje: Nikola Pašić, Adam Bogosavljević, Jovan Atanacković, Stevan Stojanović Mokranjac, Đorđe Genčić, Petar Živković, Milan Gavrilović, Branko Lazarević, Zoran Radmilović i mnogi drugi.

Škola danas uredi

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ „Gimnazija Zaječar”. Edukacija. Pristupljeno 8. 1. 2023. 

Spoljašnje veze uredi