Голуб пећинар
Golub pećinar,[2] golub strnaš,[2] golub kamenjar ili divlji golub[3][2] (lat. Columba livia), spada u porodicu golubova (Columbidae) i ima oko 15 podvrsta. Tipska je vrsta evropskog divljeg goluba, i domaći golub naših gradova i sela (Columba livia domestica) je u stvari njegova podvrsta.
| Golub pećinar | |
|---|---|
| |
| Divlji golub (Columba livia ) u letu | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Tip: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | C. livia
|
| Binomno ime | |
| Columba livia Gmelin, 1789
| |
| Podvrste | |
| |
| |
| areal divljeg goluba: približan prirodni areal areal gde je uveden
| |
Osobine uredi
Dužina mu iznosi 32-34 cm, raspon krila oko 63 cm, dužina repa 10 cm, a teži oko 330 g. Golubica je nešto manja. Ova ptica ima perje pepeljaste, sivoplave boje. Perje na grudima i na vratu ima metalan odsjaj, koji je obično s donje strane purpurnog sjaja, dok je s gornje strane plavozelenog sjaja. Na krilima se nalaze dvije crne pruge i jedan crno obojeni široki završni rub na repu. Na donjem dijelu leđa nalazi se svijetlije perje. Ženka je nešto bljeđe boje i ima znatno manje sjaja na grudima i vratu.
Rasprostranjenost uredi
Golub pećinar živi na nekoliko ostrva na sjeveru i na obalama Sredozemnog mora, uključujući i cijelu obalu Sjeverne Afrike, zatim Izrael, Siriju, Malu Aziju, Iran, ogranke Himalaja... Na krševitim morskim obalama Hrvatske, Italije, Grčke i Male Azije živi u ljevkastim podzemnim udubljenjima i pukotinama stijena, često i duboko ispod zemlje. U Egiptu se viđa u blizini riječnih brzaka u velikim jatima, pa i usred pustinje, mada je rijedak u unutrašnjosti Afrike. U Indiji je jedna od najčešćih divljih ptica, gdje nastanjuje mnogobrojne šupljine i udubljenja stijena, litica i grebena pored morske obale ili u blizini većih rijeka. Na sjeveru Evrope se viđa najdalje do Stavangera u Norveškoj (59 stepeni sjeverne geografske širine).
Ponašanje uredi
Golub pećinar je vrlo sličan običnom gradskom golubu uličaru. Od njega je nešto okretniji, malo brži u letu i znatno plašljiviji. Pri hodu se njiše kod svakog koraka. Leti odlično i postiže brzinu od sto kilometara na sat. Izbjegava da pravi gnijezdo na drveću, iako se u sjevernoj Africi može vidjeti da se gnijezdi na palmama ili kod nas, na Jadranu, na drveću. Pri sakupljanju hrane je vrlo pokretan i može satima trčati u svim pravcima da bi napunio svoju voljku hranom. Pri pijenju vode redovno zagazi u vodu. Golub pećinar je miroljubiva ptica, ravnodušan i trpeljiv prema drugim pticama.
Prehrana uredi
Golub pećinar se hrani zrnjem žitarica, korova, repice, mrkve, graška, grahorice i lana. Iako prilikom sjetve pojedu nešto žita ili drugog kultivisanog bilja, oni pojedu mnogo više sjemenki raznih vrsta korova, kojima daju prednost čak i kad imaju na raspolaganju i jedno i drugo sjemenje, te su ovi golubovi korisniji nego što se to obično misli.
Razmnožavanje uredi
Golub pećinar se leže bar dva puta godišnje, dok gradski golub to čini najmanje tri puta. Jednom spareni golubovi se rijetko kad rasparuju. Izuzeci su rijetki. Na mjestu koje je pogodno za gnijezdo mužjak se postavi glave spuštene prema zemlji i naročitim gukanjem zove svoju ženku. Golubica sa raširenim krilima i uzdignutim repom dolazi k njemu, pažljivo mu kljunom gladi perje glave, a on isto čini i njoj te se ljubavna igra nastavlja izvan gnijezda. Golub i golubica se ljube kljunovima, da bi se najzad izvršio sam čin parenja. Poslije sparivanja ponosno koračaju amo-tamo da bi trenutak kasnije odletjeli nekud bez cilja i opet se vratili na staro mjesto. Kasnije će golub potjerati golubicu na gnijezdo, donijeće joj slamke i grančice, pa će u nevješto sagrađeno gnijezdo snijeti dva bijela, glatka, duguljasta i sjajna jaja. Golub i golubica zajedno sjede na jajima. Poslije 16-18 dana mladi se izlegu iz jaja. Roditelji ih ispočetka hrane kašom koja se stvara u sluzokoži voljke, a kasnije omekšalim sjemenjem, a na kraju tvrđim sjemenjem pomješanim sa kamenčićima i česticama zemlje. Poslije 4 nedjelje golupčići izlijeću iz gnijezda i brinu se sami o sebi, a roditelji se pripremaju za novo leglo.
Galerija uredi
-
Golub pećinar -
Hranjenje -
Columba livia -
C. livia
.jpg)
.jpg)
.jpg)
.jpg)
Izvori uredi
- ^ BirdLife International (2016). „Columba livia”. IUCN Red List of Threatened Species. IUCN. 2016: e.T22690066A86070297. doi:10.2305/IUCN.UK.2016-3.RLTS.T22690066A86070297.en. Pristupljeno 3. 11. 2019.
- ^ a b v „Poljoprivredna Zoologija” (PDF). Univerzitet u Beogradu - Poljoprivredni fakultet. str. 53. Arhivirano iz originala (PDF) 09. 04. 2018. g. Pristupljeno 08. 04. 2018.
- ^ „Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva - Prilog I Strogo zaštićene divlje vrste biljaka, životinja i gljiva” (PDF). carina.rs.
Spoljašnje veze uredi
