Davod (mađ. Dávod, hrv. Dautovo — Dautovo) je selo u Mađarskoj, južnom delu države. Selo upravo pripada Bajskom srezu Bač-Kiškunske županije, sa sedištem u Kečkemetu.

Davod
mađ. Dávod

Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionRegija velike južne ravnice
ŽupanijaBač-Kiškun
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2.003
 — gustina28,94 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 59′ 53″ S; 18° 55′ 08″ I / 45.998° S; 18.919° I / 45.998; 18.919
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina69,21 km2
Davod na karti Mađarske
Davod
Davod
Davod na karti Mađarske
Poštanski broj6524
Pozivni broj79
Veb-sajt
www.davod.hu

Prirodne odlike uredi

Naselje Davod nalazi u krajnje južnom delu Mađarske, uz državnu granicu sa Srbijom. Najbliži veći grad je Baja.

Istorijski gledano, selo pripada krajnje severnom delu Bačke, koji je ostalo u okvirima Mađarske (tzv. „Bajski trougao"). Područje oko naselja je ravničarsko (Panonska nizija), približne nadmorske visine oko 85 m. Zapadno od naselja protiče Dunav, koji u ovom delu pravi prostrane močvare Karapandža.

Istorija uredi

Sačuvani popisi sela između 1714. i 1752. godine ukazuju da su ovde u tom periodu živele samo srpske porodice, a u arhivskim dokumentima sačuvan je i izgled pečata seoske opštine iz 1744. godine sa inicijalima "S. D." (Selo Dautovo).[1]

Pravoslavva crkva Sv. oca Nikolaja u Dautovu osvećena je 1731. godine a selo je 1740. g. imalo dva pravoslavna sveštenika. Godine 1762. ovde je doseljeno preko sto rimokatoličkih mađarskih porodica iz Gornje Mađarske, zbog čega su dautovački Srbi u proleće 1763. godine zatražili zajedno sa Srbima iz Baračke preseljenje na tadašnju pustaru Stanišić. [2]

Srpske porodice koje su iz Dautova: Bikacki (kasnije Bikar), Borđoški, Višić, Vučenov, Vukajlov, Grk, Grujić, Komlenović (kasnije Komnenov), Kovačev, Lazin, Lančuški, Majstorov, Maksimov, Mijat, Mitrovčanin, Nedeljkov (kasnije Gucunja), Pejin, Prodanović, Sretin [kasnije Sretić] itd.

Stanovništvo uredi

Prema podacima iz 2013. godine Davod je imao 2.003 stanovnika. Poslednjih godina broj stanovnika opada[3].

Pretežno stanovništvo u naselju su Mađari rimokatoličke veroispovesti. U selu su i dalje prisutni Nemci (2%) i Bunjevci (2%), ali uz značajno manjem broju nego početkom 20. veka.

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi